Koloman / Könyves Kálmán

Hrvatsko-ugarski kralj

Koloman (Székesfehérvár, oko 1074. –  Székesfehérvár1116február 3.) je sin ugarskog kralja Geze I. Arpadovića. Njegov ujak kralj Ladislav I. Arpadović bio mu je namijenio svećeničku karijeru pa je prije 1092. bio postavljen za biskupa Velikoga Varadina. God. 1093., nakon sukoba Ladislava s papom Urbanom II., otišao je u Poljsku, ali se na Ladislavov nagovor vratio i preuzeo ugarsko prijestolje. Nastavljajući Ladislavovu politiku osvojio je preostale dijelove Slavonije, a nakon pobjede nad hrvatskim kraljem Petrom na Gvozdu 1097. nastavio je osvajanje Hrvatske do Jadranskoga mora. God. 1099. napustio je Hrvatsku te se vratio u Ugarsku, koju su napali Rusi i Kumani. God. 1102. ponovno se okrenuo politici prodora na jug pa je, kako je zabilježeno u Kartularu samostana sv. Marije u Zadru, u Biogradu bio okrunjen za kralja Hrvatske i Dalmacije. Od tada se u ispravama titulirao kao rex Ungarie, Croatie et Dalmatie. Iste je godine, prema tumačenju starije hrvatske historiografije, potpisao sporazum s predstavnicima 12 hrvatskih plemena (pacta conventa). God. 1105., zahvaljujući potpori Bizanta te slabljenju Venecije, njegovu je vlast priznala dalmatinska prijestolnica Zadar, o čemu svjedoči kameni natpis na zvoniku crkve sv. Marije, koji je podignula opatica Vekenega. Njegovu su vlast priznali 1105–07. Trogir, Split, Osor i Krk, dok je Rab bio osvojen. Zbog dobrovoljne predaje 1107. Trogiru je dodijelio povlastice (Trogirski privilegij). Vodio je prijestolne borbe s bratom Almošem, kojega je dao zatvoriti zajedno sa sinom Belom II. Slijepim, a kraljem Hrvatske i Dalmacije proglasio je svojega sina Stjepana II. Arpadovića. Kako je izgubio potporu Bizanta, oslabila je njegova vlast u Dalmaciji pa je 1115. mletačka vojska opsjela Zadar, Rab i Biograd.
Koloman.

Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 4. 2. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=32460>.