Pečuška katedrala

Posvećena prije 125 godina

Godina 1891. bila je izrazito važna za katedralu koja je nakon dugogodišnje obnove poprimila sadašnji oblik. Na tu je svečanost u Pečuh doputovao i  car Franjo Josip.

22. lipnja 2016. godine svečanu misu je održao u katedrali biskup dr. György Udvardy, a toga dana u večernjim satima u pečuškim crkvama mise nije bilo.

Porijeklo pečuške katedrale potječe iz doba Rimskog carstva, osnivači Sopianae su srednjovjekovnu zgradu locirali u starokršćansko groblje iz 4-og stoljeća. Prva biskupska prvostolnica godine 1009., kada je osnovana Pečuška biskupija, bila je vjerojatno jedna od zgrada starokršćanske grobnice. Mađarski kralj venecijanskog porijekla Petar Orseolo je dao podići novu katedralu u kojoj je, prema kasnijim izvorima, i sam sahranjen. Ta druga crkva, posvećena sv. Petru, sagrađena je g. 1038.-1041. ili g. 1041.-1046., a izgorjela je u požaru g. 1064.

Za vrijeme turske vladavine, između 1543. i 1686. godine, katedrala i kripta korištene su za bogoslužja odnosno za skladištenje žitarica što je štetno djelovalo na zgradu, stoga su se biskupi trudili obnoviti je, koristeći se raznim stilskim obilježjima. Krajem 18. stoljeća enterijerom katedrale ovladao je barok, što se nije odrazilo i na vanjštini, pošto su poništeni planovi biskupa Györgya Klimóa (1710.-1777.), nakon njegove smrti. Obnova katedrale dovršena je 1807. godine sada već u klasističkom stilu, prema zamisli Mihálya Pollacka (1773.-1855.)

Današnji oblik crkva dobija nakon obnove koja je trajala od 1882. do 1891. godine. Poslove je vodio, prema zaduženju dobivenom od biskupa Nándora Dulánszkyja (1829.-1896.), austrijski arhitekt, Friedrich von Schmidt (1825.-1891.).

Crkva je duga 70, široka 40 metara, u tornjevima visokim 60 metara smještena su 4 zvona. Na južnoj fasadi zgrade stoje kipovi dvanaest apostola. Na koru su Angster orgulje s 4 manuala i s 6101 sviralom, obnovljene su između 2005. i 2007. godine. Najstariji dio katedrale je petobrodna kripta iz doba romanike. Bazilici pripadaju četiri kapele. Kapelu Srca Isusova i kapelu Corpus Christi krase umjetnine Károlya Lotza, Marijinu kapelu i kapelu biskupa svetog Mora oslikao je Bertalan Székely, tema tih fresaka je izdvojena iz mađarske povijesti, odnosno iz života pečuškog biskupa, svetog Mora. Poslijednja vanjska i unutrašnja rekostrukcija katedrale obavljena je od 1962. do 1968. godine. Papa Ivan Pavao II. podigao ju je na rang  „Basilica Minor” godine 1991.