Snježna Gospa u Pečuhu

5-og i 6-og kolovoza slavili su i hrvatski vjernici

Godine 440. posvećena je u Rimu crkva Santa Maria Maggiore, ona je podignuta na lokaciji gdje je usred ljeta pao snijeg, kao što je to Gospa obznanila u snu bračnom paru koji je odlučio svoje imanje darovati Blaženoj Djevici Mariji.

Prije 320 godina u Pečuhu, na brdu iznad grada, je posvećena kapela Snježnoj Gospi kao zavjet građana da ih oslobodi kuge. Podno ovog brda, u Budimskoj četvrti, oko crkve Sv. Augustina, živjeli su stanovnici hrvatskog materinjeg jezika, Nikola Tordinac (Đakovo, 5. prosinca 1858. – Đakovo, 21. veljače 1888.) upravo njima priprisuje izgradnju ove crkve.

„Druga je crkvica na šljemenu Brdica takozvana Sniježna Gospa. Nema ljepšeg pogleda no što je sa Brdice na Pečuh. Godine 1709. udari žestoka kuga na Pečuh i morila hametice svijet; kada nešto jenjala,zakleše se Hrvati da će graditi crkvu, da bi ih Bog očuvao ovakve nevolje. Što rekoše ne porekoše, te godine 1710. malo i veliko, staro i mlado na rameninma, na rukama svojim prtilo je kamenje, pijesak, vapno i građu na Brdice i ondje uzidaše crkvu. O velikoj Gospojini ovamo svijet hodočasti, a nema dana da se u njoj ne misi.“

Nikola Tordinac Hrvatski narodni običaji, pjesme i pripovijeste iz Pečuha i okolice , Bp. 1986.

Kuga je dakle prestala i nestala,  a zahvalni građani nisu za Gospu zaboravili, i dandanas hodočaste k njoj. Tako je to bilo i ovog kolovoza. Misno slavlje na hrvatskom jeziku je u subotu predvodio mons. Ivan Ćurić generalni vikar Đakovačko-osječke nadbiskupije. Njega je pozvao upravitelj svetišta vlč. Robert Mager i zahvalio mu se na dolasku, te zahvalio i nadbiskupiji što je izišla u susret njegovu pozivu, te preko njega i pozivu vjernika hrvatskog materinjeg jezika. Detalje mise, pozdrav i homiliju mons. Ćurića možete poslušati na youtubu. Upišite u tražilicu Havas Boldogasszony – búcsú 2017. Horvát nyelvű szentmise Ivan Ćurić általános helynök úr

U nedjelju pak, 6. kolovoza, u crkvi Snježne Gospe i na Tekijama održan je Pečuški kermez u organizaciji Pečuške hrvatske samouprave.

Tekst: Milica Klaić Tarađija
Foto: Robert Kóosz, portal Pečuške biskupije