SVETI GRGUR VELIKI (12. ožujka)

GRGUR, punim imenom zvan sveti Grgur Veliki, prema imenu iz legende Grgur vezan za stijenu bio je ustvari benediktinski redovnik, te potom papa (+640). On je učitelj Crkve i jedan od najvećih pripremnika srednjovjekovne kulture.

       Blagdan u Semartinu naziva se Grgurovo, podravski Hrvati nazivaju Grgurnovo, pomursku Hrvati Gergurjevo.

       Ime Grga, Grgelja, Grša poznato je u Santovu, Gregur, Gerguj u Pomurju, Grga, Grgina u Podravini, Grga u Bunjevaca, Šokaca i Bošnjaka, Gerga u Baćinu, Grgelja u Senandriji.

       Neka su prezimena izvedena iz imena Grga. U Podravini: Grekša, Gergić; u Bunjevaca: Grekša, Grgić.

       U Baćinu postoji nadimak Gergini.

       Supruga Grge u Podravini je Grginovka.

       Kodeks Érdy sadrži životopis, odnosno legendu pape Grgura. On je u Siciliji od svog očevog nasljedstva dao podići šest samostana. Jedan od njih je sagrađen u Rimu, u čast apostola svetog Andrije. U njemu je Grgur živio jedno vrijeme u krutoj pokori. Dogodilo se je jednom da u svojoj ćeliji čitajući Sveto pismo u liku nekog čovjeka pojavio mu se božji anđeo, a koji je pretripio brodolom i zatražio je od Grgura milostinju. On mu je na to podario šest srebrenjaka. Anđeo se ponovo pojavio pa je isto bio darivan. A kada se pojaviše i treći put tada već samostan više nije imao novaca. Grgur mu je poklonio jednu srebrenu tacnu na kojoj mu je majka slala hranu.

       U Pečuhu đaci isusovačkog konvikta (doma) u 18. stoljeću proslavljali su razne blagdane, svetog Ignacija, svetog Franje Ksaverskog, svetog Stanislava, svetog Grgura i svetog Alojzija. Na svetim misama đaci su se pojavljivali noseći zapaljene svijeće te u odjeći anđela. Imali su i svoj orkestar a priredbe su uveličali i popratili zvucima trubalja i bubnjeva.

       Školska djeca su nekoć u Velikom Kozaru tog dana slavili dan ptica te su pravili od gline figurice i stavljali u ptičja gnjezda.

       Djeca u Katolju, pošto je već vrijeme popustilo i postalo toplije, pod vedrim nebom su se igrala. Stala su u krug, a u sredini stajao je jedan dječak ili djevojka, oko koje(ga) su ostali išli i pjevali su:

Grgo, Grgo, golube,

Šta ti se grguče?

Traži ljepi’ djevojaka,

Traži, traži, najt ćeš.

       Pribilježila Etelka MOLNAR, Katolj

*najt – naći

      

       A tko je bio u krugu poljubio je nekoga od igrača te se igra (sigra) nastavila.

       Cvete grgur, ide proleće, kazuje se u podravskom Lukovišću.

       O sveti Grgure izgore japunče, kazivalo se je u baranjskom Semartinu, naime stiglo je toplo vrijeme te su papuče i kožuh postali nepotrebni.

*japunče – papuče

          Na Grgurnovo valja posijati papriku, drže u Baćinu, a saditi ju valja kada cvjetaju akacije.

       Ako žabe zakrekeću može se sijati mak, smatrali su mještani u Semartinu.

       Na Gergujevo zaladske Hrvatice siju lan, vjerujući da će na veliko narasti. Ako se pojavljuju žabe, te kazuje se: Koliko prede gregajo, tolko potle mučido, tj. od tog dana.

*prede – prije; tolko – toliko; mučiti – šutjeti

Đuro Franković

 

Comments are closed.