U Halubju, zapadnom dijelu Kastavštine u okolici Rijeke sačuvani su jedinstveni narodni običaji – zvončari, čije porijeklo seže do u prapovijest.
Vezani za stočarske krajeve, što pokazuje i njihova oprema, prvobitna njihova zadaća bila je tjeranje zlih duhova zime i poticanje novog proljetnog ciklusa. Ogrnuti su ovčjim kožama i velikim zvonom na donjem dijelu leđa. Na glavi imaju posebno stilizirane maske – čudne životinjske glave s crvenim isplaženim jezikom i rogovima. Odjeveni su u bijele hlače i mornarske majice kratkih rukava. U rukama imaju baltu ili bačuku – stilizirani buzdovan. U vrijeme poklada, bez obzira na vremenske prilike, obilaze u velikoj grupi sela svoga zavičaja prema davno utvrđenom rasporedu. Za njih je vezana i legenda, tjeranja Tatara ili Turaka. Kada su provaljivali u te hrvatske krajeve, tada su se ondašnji pastiri ogrnuli ovčjim kožama, na glave stavili maske, opasali se zvonima i strašno bučeći tako potjerali neprijatelja. Otuda u njihovoj opremi i elemenata oružja. Njihova je magijska funkcija danas u drugome planu. Svojim impresivnim scenskim nastupom prvorazredna su turistička atrakcija i izazov za znanstvena proučavanja. Poznati su daleko izvan regionalnih granica. Ujedno su i najbolji čuvari folklornih tradicija, svog zavičajnog identiteta Halubja i Kastavštine.
Sve su više poznati i Đakovački bušari koji početkom veljače na ulicama grada Đakova najave da je vrijeme poklada i karnevala, te da uskoro dolazi korizma, vrijeme žalosti, odricanja i pokore. Zato prije toga dugog razdoblja treba izbaciti iz sebe sve ludosti koje nas opterećuju. U to pokladno vrijeme u đakovštinskom kraju maskirani bušari su obilazili po kućama i domaćinima izvodili koje kakve dosjetke i pjesme, a za uzvrat ih je domaćin kuće darivao. Potaknuti ovom tradicijom 1994. godine u Đakovu je osnovan karneval koji danas nosi ime Đakovački bušari. Centralni događaj je velika pokladna povorka svih sudionika ulicama grada. U nekoliko dana održavanja okupi se tu oko 2000 sudionika iz svih krajeva, a program prati desetak tisuća ljudi. Ispred zgrade Gradskog poglavarstva održava se ceremonijal preuzimanja vlasti, osniva se Bušarska republika, a gradonačelnik predaje ključeve grada Bušarima. Sve na kraju završava plesom pod maskama u velikom pokladnom šatoru postavljenim posebno za tu prigodu. Đakovački bušari su po broju sudionika i posjetitelja najveći karneval istočne Hrvatske i član su Hrvatske udruge karnevalskih gradova. Organizatori ove manifestacije su Turistička zajednica Grada Đakova (koja je osnivač ove manifestacije) i Grad Đakovo.
Izvor portal grada Đakova
Najznačajnija manifestacija tradicijske kulture županjske Posavine, 46. šokačko sijelo održat će se od 2. do 12. veljače pod geslom „Šokadijo plemenita, oj Županjo ponosita”. Manifestacija 2. veljače počinje „Malim šokačkim sijelom”, a 3. veljače se održava tradicionalno pokladno jahanje gradskim ulicama, kojim će konjanici najaviti ovogodišnje „Šokačko sijelo”. Tijekom jedanaest dana upriličit će se niz folklornih, kulturnih, gospodarskih i sportskih priredbi među kojima je i „Sijelo pučkih pisaca” (4. veljače), sajam Zlatne niti (8. veljače) te Pokladnu povorku ulicama grada (10. veljače) koja na ulicama Županje okupi velik broj posjetitelja. Središnja priredba, izbor najljepše djevojke u narodnoj nošnji „Šokački cvit”, održat će se 8. veljače, dok će manifestacija završiti 12. veljače tradicionalnom Seljačkom zabavom. Izložba umjetničkih rješenja spomenika papi Ivanu Pavlu II. i rješenja uređenja neposrednog okoliša ispred crkve sv. Križa u Gružu u Dubrovniku, otvara se u utorak, 15. siječnja, u 19 sati, u Galeriji Bačva. Nakon Zagreba, izložba će biti prikazana i u Dubrovniku, od 1. do 10. veljače, u klaustru Dominikanskog samostana.
Riječki karneval, u sklopu kojeg svake godine gradskim središtem prođe velika karnevalska povorka s nekoliko tisuća maškara, ove će se godine održati 30. put od 17. siječnja do 13. veljače 2013.
Tradicija maškaranja u Rijeci traje šest stoljeća, a okupljanja i proslave maškara povremeno su, kako objašnjavaju iz riječke Turističke zajednice, bili odgađani ili zabranjivani. Tako je primjerice odredbom Gradskog vijeća iz 1449. zabranjeno i kažnjivo prekrivanje lica maskom, osim za goste maskiranog plesa u Kaštelu, čime se pokušavalo održati željeni javni red i spriječiti slobodno kritiziranje vlasti.
Tijekom karnevala održat će se nekoliko desetaka kulturnih, sportskih, humanitarnih i drugih događaja i priredaba te maškaranih plesova, a središnja zbivanja tradicionalno su Dječja karnevalska povorka i velika Međunarodna karnevalska povorka.
U Dječjoj povorci 2. veljače očekuje se oko 4000 maškarica u 70 skupina, a u velikoj Međunarodnoj karnevalskoj povorci, kako je najavljeno, sudjelovat će oko 8000 maškara u 100 karnevalskih skupina.
Karneval je u nekim krajevima Hrvatskog primorja počeo prošlog vikenda, na blagdan Sveta tri kralja. U drugim mjestima Hrvatskog primorja, većinom na zapadnom dijelu, karneval počinje 17. siječnja, na Antonju, tradicionalnim oglašavanjem antonjskog roga.
Izvor:culturenet.hr
