Omiljena i vjernicima i turistima
Temelji katedralne bazilike svetog Petra i Pavla, tj. Pečuške katedrale, potječu iz rimskog razdoblja. Na njenom mjestu, između osmog i devetog stoljeća, nalazila se ranokršćanska bazilika. Uništena je u velikom požaru, pa je 1064. godine sagrađena romanička bazilika.
U srednjem vijeku crkva je dobila dva bočna tornja i gotičke kapele. Poslije turske okupacije (1543.-1686.), zgrada se obnavljala, a suvremeni izgled novog Romana rezultat je rekonstrukcije izvedene od 1882. do 1891. godine, prema planovima bečkog arhitekta katedrale Friedricha von Schmidta. Dužina crkve je 70 metara, širina 22 metra, a visina tornjeva je do 60 metara.
Katedrala je omiljena sakralna građevina među vjernicima, a i turistima. U njoj se slave svete mise, održavaju koncerti, svete prve pričesti, podjela potvrde i razne pobožnosti. U mjesecu listopadu u kapeli Corpus Christi, s početkom u 17.15 prije svakdašnje mise moli se krunica za mir. U subotu 24. listopada s početkom u 16.00, također se priređuje molitvena pobožnost, ovaj put u čast Svete Male Terezije. 25. listopada župa Pečuške katedrale svetom se misom prisjeća biskupa svetog Mora, kao svog suzaštitnika. Misno slavlje će, uz koncelebraciju svećenika biskupije, predvoditi mons. László Felföldi.
U kapeli Corpus Christi svakog četvrtka na rasporedu je klanjanje Presvetom Oltarskom Sakramentu. Nakon svete mise koja počinje u 8 sati, vjernici ostaju čuvati Presveti Oltarski Sakramenat. Svakog sata se mijenjaju po dvije osobe, sve do 18.00 sati navečer, kada počinje redovita misa u katedrali. Kordinatorica ovoga slavlja je Marica Geczi. Euharistijsko klanjanje ili adoracija (lat. adoratio), poznata i kao pobožnost Presvetom Oltarskom Sakramentu, je pobožnost u Katoličkoj Crkvi, anglo-katoličkoj i luteranskoj tradiciji, u kojoj je Isus izložen na oltaru u obliku Presvetoga Oltarskog Sakramenta (Tijelo Kristovo, posvećena hostija) izložen za molitveno i meditativno čašćenje i obožavanje vjernicima.[2]
Izvor: Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 15.10.2026. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/adoracij
