Krtica je u Pečuhu djelovao kao profesor i kanonik
Prvi biskup ujedinjene Bosansko-srijemske biskupije sa sjedištem u Đakovu bio je Matej Franjo Krtica (Kerticza Máté Ferenc, Kertizza).
https://hr.wikipedia.org/wiki/Matej_Franjo_Krtica https://lexikon.katolikus.hu/K/Kerticza.html
Rođen je 22. rujna 1726. godine u Rijeci. U rodnom gradu završava srednju školu i filozofsko-teološki studij.[3] Za svećenika je zaređen 28. rujna 1749. godine.[4] U Padovi je 1757. godine doktorirao bogoslovlje.[3] Od 1753. godine u Pečuhu predaje dogmatiku na bogoslovnom učilištu. Imenovan je 1762. godine kanonikom.[3] 22. ožujka 1773. je izabran za novog biskupa te 20. prosinca iste godine i potvrđen.[4] Konačno je 27. veljače 1774. zaređen za prvog biskupa sjedinjenih biskupija Bosanske i Srijemske. Glavni konsekrator bio je pečuški biskup Đuro Klimó. Matej Franjo je 1790. godine bio glavni konsekrator na ređenju Miklósa Milassina za stolnobiogradskog biskupa.
Za vrijeme njegovog upravljanja biskupijom, godine 1776. je prošireno područje crkvene vlasti na Osijek i Petrovaradin, a nakon odredbe pape Pija VI., njegovoj biskupiji priključeno je još 10 župa iz Zagrebačke i 20 župa iz Pečuške biskupije.[5]
O njegovom radu i djelu održana je u Đakovu međunarodna konferencija o kojoj je objavljen napis na mrežnim stranicama Đakovačko-osječke nadbiskupije. https://djos.hr/odrzan-medunarodni-znanstveni-skup-o-prvom-bosanskom-ili-dakovackom-i-srijemskom-biskupu-mateju-franji-krtici/ű
„Međunarodni znanstveni skup stoga je dao vrijedan doprinos istraživanju crkvene, društvene i regionalne povijesti Slavonije i Srijema. Predstavljanje Krticina dnevnika, izložba povijesnih izvora i suradnja hrvatskih i mađarskih institucija dodatno su osnažili njegovu znanstvenu i kulturnu vrijednost. Istraživanja predstavljena u Đakovu omogućuju cjelovitije razumijevanje biskupove ostavštine te potvrđuju važnost njegova djelovanja u oblikovanju teritorijalne, institucionalne i pastoralne strukture sjedinjene biskupije.” Ivan Vuković
Dio programa obilježavanja 300. godišnjice roženja biskupa Krtice sačinjavala je i promocija knjige „Biskup Matej Franjo Krtica i njegov Dnevnik. Biografska studija i izdanje Dnevnik“čiji su autori i priređivači Eldina Lovaš i Zoltán Gőzsy, „koji su višegodišnjim istraživačkim radom, proučavanjem arhivske građe i suradnjom hrvatskih i mađarskih znanstvenih ustanova uspjeli javnosti predstaviti dosad nedovoljno istražen život i djelovanje Mateja Franje Krtice.”
MKT
Istaknuta slika: nadbiskup Đuro Hranić i dio sudionika skupa
