Gospa okupila hrvatske vjernike iz tri zemlje
U Ljetu posvećenoga života, na prvu nedilju u maju hrvatski vjerniki iz tri zemalj ( Austrije, Ugarske i Slovačke) hodočastili su po 43. put k Krvave suze točećoj Blaženoj Divici Mariji.
Prvi vlasnik kipa baron Valter Lynch, biškup u Irskoj zbog progonstva katoličanov 1649. pobigne u Beč ter zame Marijin kip sobom. U Beču spozna ondašnjega jurskoga biškupa Ivana Püskyja, ki ga pozove u Juru za svojega pomoćnika . Od 1655. do 1663. živi u Juri , a od svojega dohotka podupira siromahe.
Po njegovoj smrti obisu kip u biškupskoj crikvi na stijenu i ljudi rado molu pred njim. Na dan sv. Patrika, apoštola Irske, 17. marca 1697. u Irskoj opet proganjaju katoličane. Marijin kip os 6:00 do 9:00 uri toči krvne suze. Kip pregledaju ali ne najdu naravni uzrok dogadjaja. Pri pregledanju utaru platnenim rupčićem suze, ki se kasnije vrže u srebrne rame, ter se i denas na svetke daje kušnuti ljudem na znak poštovanja . 1704. biškup Augustin Keresztély da čudotvorni kip postaviti na livoj strani jurske katedrale na oltaru. Od 1972 drži se skupno hrvatsko shodišće na prvu nedilju u maju.
Ljetšnje hrvatsko shodišće u organizaciji kan. prof. dr. Ive Šmatovića doprimilo je veliki broj vjernikov da se molitvom, jačkami, spovidom i pričešćanjem približavaju Blaženoj Divici Mariji u jurskoj Katedrali.
„ Jurska Majka nas poziva na ovo sveto mjesto da nas kot dobra Majka okuplja, podučava, batri, tješi i ohrabruje da si mi ljudi obdržimo našu vjeru, materinsku rič i kulturu.”- je u svojoj prodiki naglasio glavni celebrant svete maše mons. dr. Egidije Živković, željezanski biškup. Svetačna sveta maša počela je u10 ura, uz nazočnošću jurskoga biškupa gosp. dr. Lajosa Pápaija, ki je i na hrvatskom jeziku pozdravio vjerski skup. Pri svetoj maši nazočni su bili hrvatski farniki Jurske i Željezne biškupije i zastupniki narodnosne politike i diplomacije.
Prva nedilja u misecu maju je ujedno i Majkin dan u Ugarskoj. U svojoj prodiki je željezanski biškup razmišljavao o majčinoj važnosti, o majčinskih funkcija. Za današnjicu opisao je tri poruke:
-majka je za život, majka se zalaže za život,
-majka je za materinsku rič, za kulturu, za običaje,
-majka je za vjeru, ona usadi ljubav prema Bogu i človiku.
Svetačnu svetu mašu muzički oblikovali su HKD „Veseli Gradišćanci”, zbor i tamburaši iz Unde. Zbor pelja Sabina Balogh , tamburicu Djurdjica Balogh. Na orgulja već duga ljeta igra dr. Ivan Maasz iz Čunova ( Slovačka). Muzikanti jednoznačno dizali su svečanost sa svojom igrom i pjevanjem.
Na kraju svete maše za ugarskom, gradišćansko-hrvatskom i hrvatskom državnom himnom počela se je svetačna procesija svečenikov i naroda k milosnomu kipu. Tamo su imali hodočasniki mogućnost kušnuti /poljubiti relikviju rupčac da si i ovako iskažu diboko poštovanje srca i duše Božjoj Majki. Svoje želje, svoje prošnje srca su si mogli vjerniki izlit i na otpodnevnoj svetačnoj večernji. Pobožnost u 14:00 uri je svečevao velečasni Štefan Dumović , farnik u Hrvatskom Židanu, Plajgoru i Undi.
„Još te moram Mat pozdravit, još jednoč ti spivat dojt!
Sinka tvoga još pohodit, onda ću va stan moj projt.
Ne zapusti nas Marija! Ne zapusti nas Marija! Ne zapusti nas Marija!”- su se opraštali na večernji vjerniki od Blažene Divice Marije.
Svi ki su poziv jurske Marije prihvatili ovoga dana mogli su si domon otprimiti moć vjere, moć molitve ka će je pomoć u poteškoća i nevolji, u žalosti ali i u radosti.
Marija Fülöp Huljev
U Juri su održali u medjuvrimenu jur 38. hrvatsko shodišće pred kipom krvave suze točeće Divice Marije (iz 1655. ljeta, kad ga je u Juru doprimio irski biškup Walter Lynch). Polag predaje 2. marca 1687. ljeta, na Dan svetoga Patrika je kip tri ure dugo točio krvave suze. Rupčac, s kim su ončas utrli suze se čuva kao relikvija u Juri (Györ/Raab).
Kanonik Feri Benković je 1972. ljeta inicirao hrvatsko shodišće. Organiziraju je hrvatska sekcija Jurske i Željezanske biškupije. Od 2002. ljeta je kanonik Jive Šmatović odgovoran za ovo shodišće, pri kom sudjeluju vjerniki iz Slovačke, Ugarske i Austrije. Naglasio je kako da ovo shodišće povezuje Hrvate iz svih regijov. Ljetos da ih je došlo već od 400, dakle već nego u prošli ljeti.
