Znak je naše smrtnosti”
Pepelnicom ili Čistom srijedom započinje korizma, vrijeme od 40 dana, tada se pripremamo za proslavu uskrsnuća Isusa Krista. Posipanje pepela podsjeća nas na njegovu patnju, i tako postajemo i sami željni odricanja i pokore da bismo tako mogli sudjelovati u Kristovoj žrtvi. Jednom sam čitala da je svećenikovo crtanje križa pepelom na čelo slično onoj radnji kada šumar prolazeći pored stabala bilježi ih jer ih se mora posjeći. Prvi dan korizme označen je strogim postom, tri puta jesti na dan i samo jednom se najesti, kao i na veliki petak. Naši stari su držali post i obično se nisu mrsili, tj nisu jeli meso, no Crkva daje neke pospuste bolesnima, starijima i onima koji se tih dana nađu kod tuđeg stola. Jela koja su se za to vrijeme pripremala mastila su se bučinim uljem, umjesto zafriga pečenog luka i brašna na maslu, jelo su, da se zgusne „pričinili” tj. u vodi izmiješali, homogenizirali brašno i tako stavili u jelo. Pripremale su se razne tjestenine, makom nasuvo, orasima nasuvo, lokše punjene također makom ili orasima. Svaka je kuća imala barem jednu kravu, bilo je uvijek svježeg mlijeka, kiselog mlijeka, kajmaka (kiselog vrhnja) i svježeg sira. Drobili su u miljeko ili crnu kavu kruh, pripremali prepečenac i mazali ga češnjakom, kuhali kiselo brašno, tačke (pekmezom punjeno tijesto skuhano u vodi), pekli pogačice bez masla, pucali kukuruz, jeli suve šljive i moglo bi se još dugo nabrajati, pored opće poznatih recepata svaka je kuća vjerojatno imala još neka svoja omiljena posna jela. Grah šareni nakiselo ili bijeli s trgancima, sa širokim rezancima, satrti grah tj. papule, kiseli kupus i još jedan specijalitet koji bismo nazvali gomboci sa šljivama, no to jelo sam pronašla na
i priprema se ovako:
…od krumpirova su se tijesta kao još jedan posni obrok spravljale i knedle, pa je ta navika s vremenom dobila i svoj essekerski naziv ”Knedl sat”. Iako je dugo godina bila pomalo zaboravljena, ponovno je oživljena 2016. kako bi se očuvao taj važan gastronomski običaj za grad na Dravi.
Knedla se, stoga, danas smatra tradicionalnim osječkim jelom te se često pravi u brojnim kućanstvima i restoranima. Ako ju i vi želite pripremiti, potrebni su vam sljedeći sastojci:
- 750 grama krumpira
- 150 grama oštrog brašna
- 150 grama glatkog brašna
- jedno jaje
- 50 grama šećera
- 10 grama soli
- dvije velike žlice mljevenih oraha
- dvije velike žlice maka
- šljive
- marmelada od šljiva
- krušne mrvice
- maslac
- cimet
- kiselo vrhnje.
Skuhajte krumpir u ljusci, a potom ga ogulite, ohladite i protisnite. Dodajte u njega brašno, jaje, šećer, sol, mljevene orahe i mak te miješajte sastojke dok ne dobijete kompaktnu smjesu. Od nje potom oblikujte okruglice, odnosno knedle i utisnite u njih šljive s marmeladom.
Knedle skuhajte u kipućoj vodi, a zatim ih popržite na smjesi od krušnih mrvica, maka, oraha, maslaca, šećera i cimeta. Poslužite ih uz marmeladu i kiselo vrhnje.
No na kraju pročitajte molitvu vjernika na Pepelnicu objavljenu na portalu Međugorja.
Dobri Bože, križ na našim čelima je znak naše smrtnosti.
Pred tobom stojimo s našim ograničenim životom.
Pomozi nam da u svim našim ograničenostima i krhkosti prepoznamo put k tebi, molimo te.
Učini nas osjetljivima za bijedu i ograničenja, koje drugi ljudi trpe i pokaži nam put k pravednom životu za sve, molimo te.
Očuvaj nas napasti da vjeru koristimo kao pobožnu fasadu, molimo te.
Stavi pred oči političarima i moćnicima svijeta ograničenja naše planete i njezinih bogatstava, daj da odgovorno postupaju sa budućnošću, molimo te.
Tvoj Sin nam je pokazao put k tebi. On je nebeske ljestve koje nas povezuje s tobom. Prati nas kroz ovo vrijeme korizme da budemo otvoreni za tvoju prisutnost. To te molimo po Kristu, Gospodinu našemu.
MKT
Istaknuta slika: Akoš Kolar
