Lisztova svečana himna Slavimo slavno, Slaveni u čast Svetog Ćirila i Metoda

Učeni svijet, poglavito slavenski, dogodine obilježava 1150. obljetnicu pojave braće slavenskih apostola Svetog Ćirila (826./827–869.) i Svetog Metoda (815.–885.) kojima i mi Hrvati dugojemo sa zahvalnošću. Na poziv moravskog kneza Rastislava 863. dolaze u njegovu rasprostranjenu državu, gdje pokrštavaju slavenski narod, šire kršćansku vjeru i liturgiju na slavenskim jezicima, dakako i pismenost. Stvorili su slavenski jezi i postavili temelje slavenskoj književnosti. Godine 863. braća iz Soluna kreću na put i 864. stižu knezu Rastislavu, a njihova uspješnost se može mjeriti i mnogobrojnim učenicima i narodne simpatije. No, manje je poznato da im je i poznati skladelj i virtuoz glasovira Franz Liszt (1811.-1886.) posvetio himnu.

 

Liszt Ferenc
 

Franc Liszt  1856. (Slika: Wilhelma von Kaulbacha)

Lajosa Gracze objavio je pažnjevrijedan napis pod naslovom Slavimo slavno, Slaveni, u kojemu je riječ je o komponiranoj svečanoj himni Franca Liszta posvećenoj slavenskim apostolima Ćirilu i Metodu. Povodom jubileja tisućustopedesete moravske misije Ćirila i Metoda učeni svijet je 1863. godine na milenijskoj svečanoj priredbi u Pragu, Beču, a takve su se svečanosti održavale u Rimu i Brnu mogao upoznati ovo djelo, naime Liszt je za tu prigodu komponirao svečanu himnu Slavimo slavno, Slaveni! Koja je izvedena pored kantate Pavela Krizovskog (1820.–1885.) pod naslovom Sveti Ćiril i Metod.

 

Velikomoravska kneževina u doba Svatopluka I.

 

 

 

 

 

Lisztovo je djelo s obzirom na svoju glazbenu vrstu himna, uz pratnju orgulja u izvedbi muškog zbora, a izvedena je 3. srpnja 1863. u hrvatskoj crkvi svetog Jeronima u Rimu.

O točnim okolnostima nastanka djela malo se zna. Originalni rukopis od tri stranice nalazi se u Weimaru. Na prvoj stranici nalazi se tekst himne i njezin prijevod na njemački jezik.


Grof Orsat Medo Pućić

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Autor teksta je grof Orsat Medo Pućić (1821.–1882.), dubrovački pisac i političar. Tekst je na njemački prevodio Stjepan Mlinarić.

 

 

 

 

Ćiril i Metod, slavenski apostoli

 

 

 

 

 

 

Originalni hrvatski stihovi ovako glase:

 

Slavimo slavno, Slaveni,

Tisućuročnu godinu.

Od kada narod prosiju,

Pod slavnim krsta zlameni,

Slava solunskom porodu!

Slava Kirilu, Metodu!

Slava Kirilu, Metodu!

 

 

Prijevod stihova glavnog svećenika Mlinarića na njemačkom glase:

 

Lasst uns rühmen felerich, wir Slawen,

das tausednfristige Jahr,

Seit wann das Volk sie warben,

Unter der berühmte Zeichen des Kreuzes.
Ruhm de Saloniki’schen Geburt
!

Ruhm Kyrill, Methodius! 

Ruhm Kyrill, Methodius!

 

Prijevod Lajosa Gracze na mađarski glasi:

 

Szlávok, szóljon szózatunk,

Már ezredéve

Ragyogj népünk felett

A dicső kereszt fénye.

Dicsőség Szaloniki szülötteinek!

Dicsőség Cirillnek, Metódnak!

Dicsőség Cirillnek, Metódnak!

 

Tekst nota je na dvije stranice prepisao i pripremio za tisak Philipp Wolfrum. Liszt je nakon dva dana koncerta 3. srpnja 1963. godine djelo preradio za glasovir i orgulje. Prijepis na glasovir je objavljen 1900. godine te je prijepis na orgulje pod nazivom Andante maestoso 1911. predstavljen javnosti, navodi Lajoš Gracza.

Velikim slavenskim apostilima Ćirilu i Metodu i mi Hrvati povodom jubileja trebati odati na razne načine razne počasti.

Đuro Franković