Ukrsni i preduskrsni blagdani i u Poljskoj donose mnoštvo rituala, tako se po narodnim običajima i dan danas izrađuju uskrsne „palme” koje se nose na blagoslov u crkvu na Cvjetnicu u spomen na ulazak Isusa u Jeruzalem.
Taj običaj poznat je u Poljskoj još od srednjeg vijeka. Vjeruje se da palme imaju blagotvorno svojstvo. Uskrsna palma uključuje puno običaja i vjerovanja: posvećena palma štiti ljude, životinje, kuće, polja protiv čarobnjaštva i svega zla, gutanje cicamace sprečava boli u grlu i glavi itd.
U prošlosti su palme izrađene od zelenih grančica, jer one simboliziraju život, vitalnost, radost i godišnju obnovu prirode. Najčešće su to bile grančice vrbe s bijelim i srebrnim cvjetovima ili u narodu pod poznatijim imenom cicamacama. Palme su još ukrašene i drugim zelenim biljkama, na primjer grančicama borovine ili šimšira. Cvjetnom aranžmanu može se dodati umjetno ili suho cvijeće, pa na kraju i vrpce.
S gotovim šarenim palmama išlo se u crkvu na blagoslov. Nakon blagoslova išli su kući i u ruke su palmu primili i ostali ukućani kako bi svi doživljeli njezinu oživljujuću moć. S djelićima palme posipali su i živinu u staji. S palmom su „udarali” krave koje će u proljeće izaći na pašnjak, kako bi dobro pasle i da bi spriječili vještice da ureknu dobro mlijeko. Cicamace su pomiješali sa zrnima sjemena i zajedno ih posijali kako bi osigurali dobru žetvu. Potom su palme stavili u vazu kako bi zaštitili kuću od zla i zlobe susjeda. U nekim krajevima palme su stavili u prozor da bi za vrijeme oluje zaštitili kuću od groma.
Danas se palme rijetko izrađuju u kućama. Možete ih dobiti u bilo kojoj trgovini. Doduše komercijalne palme su izrađene isključivo od suhog cvijeća i obojane suhe žitarice i trave. Stoga, kako bi se popularizirao starinski način izrade palme Etnografski muzej u Sierpiecu svake godine raspisuje natječaj tradicionalne uskrne palme za djecu školskog uzrasta. Jer, važno je na buduće generacije prenijeti stare tradicije, pobuditi interes u njima za tradicijskom kulturom i upoznati ih s običajima njihovih predaka. I ne samo u Poljskoj.
Timea Šakan-Škrlin
