Uskrs je najveći kršćanski blagdan pri kojem se slavi Isusovo uskrsnuće.
Uz slavlje Kristova uskrsnuća razvili su se brojni običaji poput vazmenog bdijenja, odlaska na uskrsnu misu, pjevanja uskrsnih pjesama, bojanja pisanica, priprema tradicionalnih blagdanskih jela i kolača te njihov blagoslov u uskrsnoj košarici. Uskrs ima uz kršćanske običaje i jedan tradicionalni običaj koji je sačuvan sve do danas, a to je običaj polijevanja djevojaka i žena kantom puno vode, sodom, kolonjskom vodom ili parfemom.
U prošlim vremenima na uskrsni ponedeljak mladići, obučeni u narodnu našnju, obilazili su djevojke pješice ili kolima uz pratnju tamburaša. Nakon što su mladići stigli u kuću djevojke, pjevali su na dvorištu te pozvali nju da izađe. Kada je ona izašla, mladići su recitirali šaljive pjesmice vezane uz polijevanje te polili djevojku kantom punom vode. Nakon samog čina polijevanja, mlada djevojka pozvala je mladiće u kuću, ponudila ih je uskrsnim kolačima, pićem te ih darivala pisanicama, cvijećem ili ružmarinom. Tijekom dana djevojke su se morale više puta presvlačiti, a svoje su mokre haljine izvjesile na sušenje. Po tome su znali u selu koja je djevojka imala najviše poljevača te za koju su momci najviše zainteresirani. Isto tako, na kraju dana dečki koji su dobili najviše šarenih jaja i koji su imali cvijeće na reveru bili su najsimpatičniji djevojkama. Tako na uskrsni ponedjeljak nije se samo saznalo koja je djevojka najpoželjnija, već i koji je najprivlačniji muškarac. Nasuprot tome, ako mladu djevojku nitko nije polio, smatralo se da će „uvenuti”.
Tradicionalni uskrsni običaj polijevanja djevojaka vodom vuče korijene iz daleke prošlosti. Iako je katolička vjera rasprostranjena po čitavom svijetu, uskrsno polijevanje je običaj koji se provodi u srednjoj Europi. Unatoč tome da se u Mađarskoj o ovom običaju prvi put govorilo u mađarskim zapisima u 17. stoljeću, u južnim hrvatskim naseljima u Mađarskoj, Šokci i Bošnjaci nisu preuzeli taj uskrsni običaj, tek nedavno su počeli mladi Hrvati po tim naseljima održavati polijevanje ljepšeg spola.
Prema jednoj legendi uskrsno polijevanje se povezuje uz Isusovo uskrsnuće. Naime, kada je Isus uskrsnuo, jeruzalemske žene su to vidjele, a vojnici čuvari njegova groba polijevanjem vodom su pokušali ušutkati te žene da ne nagovještavaju uskrsnuće Isusa Krista. Prema drugoj legendi polijevanje vodom simbolizira krštenje koje su stoljećima ljudi održavali na proljeće.
Darivanje mladića šarenim uskršnjim jajima se također veže uz kršćansku simboliku. Naime podrijetlo ukrasnih jaja, tzv. pisanica se dovodi u vezu s Isusovim uskrsnućem, jer jaje kao simbol novog života predstavlja izlazak pileta iz ljuske, odnosno izlazak Isusa iz groba. Prema drugoj legendi pred razapetim Isusom je stala moliti jedna žena s košaricom punom jaja. Kap krvi Isusa Krista je pala na jedno jaje i upravo zbog toga se danas farba uskršnje jaje na crveno. Običaj polijevanja djevojaka i navika bojanja te darivanja pisanica su duboko ukorijenjeni u uskrsnu tradiciju i među našim obiteljima.
Lilla Trubić
