POSNA JELA

Pečne misirke, turkinje – znate li što je to?

U vrijeme posta pripremala su se razna tkz. suparna jela tj. kuhalo se je bez masti s uljem od bundeva. I u vrijeme posta na Tri kralja, na Badnjak, ali i na korizmeni tjedan pred Uskrs postilo se, a obično svakog petka se je postilo.

       U bunjevačkih Hrvata za vrijeme korizme od četrdeset dana jednom na dan je dozvoljeno najesti se do sitosti i to posnom hranom. Nedjeljom, ponedjeljkom, utorkom i četvrtkom obično se kuhala juha od rajčica, razne vrste tjestenine, kolači od dizanog tjesta, jaja, mlijeko, sir, vrhnje, kiseli kupus. Djeci se na kruh ponekad posulo malo šećera ili namazalo se pekmeza. Na Veliki petak nije se smjelo jesti ništa izuzev „kokica”. U Gari za vrijeme korizme dva put se jelo na dan. Najčešća jela su bila mlječne proizvodnje, različite tjestenine (orasima, makom, krumpirom), čorba (juha) od krumpira, graha, saparna (juha bez masti). Jaja se nisu jela jer su bila potrebna za nasađivanje kvočaka. Vjerovalo se da ako toga dana nasade kovočku jaja će se očistiti i izleći će se iz svih jaja pilići. Šiti i prati bilo je zabranjeno. Pretpostavljalo se da će se šićem zasutaviti nošenje jaja. Toga da su žene i muškarci u crnom odijelu odlazili u crkvu.

       U Santovu najčešće se kuhala suparna čorba od graha, rajčice i krumpira. Pekla se na kore pogača, pšenični kruh od beskvasnog tijesta, koji se je pekao u pepelu. Budući da je u svakoj kući bilo mlijeka, jela su se mlječna jela, odnosno mlječni proizvodi, sir i vrhnje. Nedjeljom pripremali su se kolači. Kuhala se suparna čorba (od krumpira), paradiča čorba, suparni gra (bez masti), papule, prova (slana, slatka), kaša, suparni kupus, u ljuspe krompira, suparni krompira, u mliku rizanaca, tarane, sirem tista, gibanica uslatko i baratfile.

       U podravskom Lukovišu suvoparno se je jelo: za ruček najviše puta bilo je kuvano mleko, u koje se stavljao na kockice izrezani kruh, odnosno, kiselo zelje poleto iz žufinom mašćom (bučno ulje) i pogača; pečene vajanke, južina je bila naizmjenično: jedan dan kuvani gra, pečeni gra, drugi dan čorba od repice, četvrtkom se je pekla prova, no pripremili su se i žganci poleti žufinom mašćom i lukom ili z vrnjičkom, tarana, čorba, pečene repice, apatati,u nedjelju  kolači za ruček a bošpor z jajcetom za južinu. Pucali su trente (kokice).

*ruček – doručak; vajanka – bundeva; južina – ručak, objed; žufina mašća – ulje od sjemenja bundeva; repica – krumpir; vrnjiček – vrhnje; apatati – pečeni krumpir u tepsiji a zalijet je uljem od sjemenja bundeva; bošpor – kiseli sos od rajčice

          U podravskom Starinu jela se prova, z makom mlinci (lokša), misirke, (bundeve), jaja, sir, repice (krumpir) sa žufinom mašćom zaljeveno. Doručkovala se pogača i kiselo zelje (kupus) poljeveno žufinom mašćom. Za večeru kuhao se bobaš, domaćice su ispucale puno pucanki (kokice), nek kokoši dobro nesu jaja. U Martincima jela se prova, zakiseljeni gra, zabejene repice (krumpir).

       U hrvatskim (bošnjačkim) selima pripremala su se također posna jela: grahova čorba i satrti gra, te s mlekom satariš, žganci u mleku, lokša, makovača, pečeni kruh, pečene turkinje, gruševina, odnosno papula, kao na Badnje veče.

*turkinje – bundeve; papula – izgnječeni grah

       U hrvatskim selima u Pomurju: žličnaki, makfiči, grahova salata.

ĐURO FRANKOVIĆ

Skila is posebnog priloga Glasa Slavonije – Gastro korizma / 9. 03. 2011. g.