„Mirno počivaj u zemljice grudi…”
I Hrvati u Mađarskoj početkom studenog slave blagdan svih svetih i dan mrtvih, oba dana obilaze groblja. Svi sveti u Santovu i u Kukinju se zovu Sisvete, u Podravini se ova svetkovina bilježi nazivom Sesvete, kao i u Pomurju. U Gradišću Sijesfeti, u Petrovom Selu Svisveti, ovaj praznik pada na prvi dan mjeseca studenoga, drugog dana studenog je Dušni dan, ili Dan mrtvih. Šokački Hrvati u Katolju, bošnjački i bunjevački Hrvati blagdan nazivaju Mrtvi dani. Gradišćanski Hrvati u Židanu taj dan nazivaju Mrtvi guod, Podravski Hrvati ovaj tjedan nazivaju Mrtvi tijeden.
Kršćanska Crkva, već od prvog stoljeća, slavi dan Svih svetih svakog 1. studenog. Prvobitno je to bio praznik umrlih duša kojih se kalendarska godina nije sjetila. Kasnije Benediktinci iniciraju stvaranje kulta svetaca koji postaju poznati nakon crkvenog sabora u Tridentu kada se počinje stvarati kult svetih. S vremenom blagdan Svih svetih zbog narednog dana, Dana mrtvih, postupno izumire. Tjedan u kojem je Dan mrtvih smatra se Tjednom mrtvih.
Martin Meršić u gradišćanskom hrvatskom molitveniku Kruh nebeski donosi pjesme vezane uz te dane:
Da dan Svih svetih
- Dignimo, braća, slabi glas, Boga da vridno slavimo,
s sveci nebeski ga danas s veselom jačkom zvišavajmo.
Spivajmo diku Višnjemu, dajmo hvalu Stvoritelju,
aldujmo Ocu našemu, razum naš, misao i želju.
- V duhu danas podignimo oči v nebesku višinu,
nezbrojnu onde vidimo zibranih božjih svu množinu.
Pred licem božjim blaženo uživaju sve radosti,
ar im je onde spunjeno, čagod želju do sitosti.
- Marija, Mati najbolja! Prva za Trojstvom Presvetim,
pomoć si nam va nevolja, pomiri nas ti s Bogom dragim.
Dostoj se, o mila Mati, vjernu skrb na nas nositi.
Neka za nas ti prestati dragoga Boga prositi.
- Anđeli, božji dvorniki, proroki i sveti oci,
apoštoli, mučeniki, divice sve i vi mladenci,
svi božji sveci, svetice, Boga za nas vi prosite,
i pred tron božje pravice molitve naše nosite.
- Nikad nij oko vidilo, niti človik to razumio,
srce nij još oćutilo, nit je jezik koč sprogovorio,
kakova plaća od vijeka od Oca Boga višnjega
v nebu na sve vjerne čeka, ki ljubu iskreno njega.
- Vi, ki ste uze i muke, progonstvo i smrt trpili,
kroz špot, nevolje prežuke blaženstvo ste zadobili;
prosite pri Boga za nas, ki smo vaše sestre, brati,
da pozove i nas med vas po smrti se radovati.
* jačka, -e – pjesma, -e; aldovati (hung.) – blagosloviti, blagoslivati; množina – mnoštvo; ar – jer; čagod – štogod, ma šta; tron (hung.) – prijestolje; človik – čovjek; oćutit – osjetiti; koč – još; prežuk – pregorak
* * *
- Slava budi svecem božjim, slava nebu kraljici!
A nam Bože, slugam grišnim oprošćenje udili
/O nebeski slavni sveci, vi molite svaki čas
prezmožnoga, trojednoga Bog v nebi za sve nas!//:
- Deveteri višnji redi, peljajte nas anđeli
po kriposti pravi slijedi, da b’ nas v nebo prijeli.
O nebeski…
- Vi proroki, apoštoli, božju rič ste glasili.
Vaš roj neka za nas moli, nauk vaš da b’ slijedili.
- Vi rumeni mučeniki nas va borbi jačajte.
Vi patroni, spovidniki, va nebo nas peljajte.
- Sve divice pomozite, da vijek čisto živimo,
nas nemoćne okripite, da si raj zaslužimo.
- Pokorniki, pusteniki, ki ste oštro živili,
prosimo vas, mi grišniki, da b’ nas Bogu zručili.
- Svi nebeski slavni sveci sprosite nam pravi mir,
da nastane vred na zemlji jedna čreda i pastir. [1]
* čreda – stado
Na mrtvih god
- Bože, vječna milosrdnost! Skaži vjernim svoju milost,
miluj duše trapljene, ke struguju i čekaju željno oslobođenje.
- O Stvoritelj, dobri Otac, čini gorkim mukam konac.
Svim, ki su ti služili, ne glej grihe, nego zdihe, njeve tužne i mile.
- Otkupitelj Jezuš Kristuš, dobri pastir vjernih svih duš!
Oprosti im svu zloću. Primi tužne ‘z uze suzne opet najzad v milošću.
- Miluj dicu dost trapljenu, s tvojom smrćum otkupljenu,
otpusti joj krivice, i opranoj v krvi tvojoj gledat daj tvoje lice.
- Ljubav božja, o Duh Sveti!
Najbolje znaš ti prijeti tvoje duše ljubljene,
ke si svećao, blagoslavljao, da ne budu zgubljene.
- O Duh Sveti, posvetitelj, žalosnih razveselitelj!
Odnami im svu žalost.
Nje pomiluj, njim se smiluj, primi je v vječnu radost.
- Marija, ti Mat milosti, duše glej va zabljenosti ča moraju trpiti.
Mila Mati, o ne skrati milosti im sprositi.
- Poklekni pred suca noge, da otpusti njim sve duge,
zarad kih su mučene, ter obatri, s plašćem pokri duše, tebi zručene.
* * *
- Milujmo mi, braća, vjernih mrtvih duše,
ke su dužne trpit čistilišća muke. - Prosit ćemo skupno Boga za milosti,
da im milostivno duge sve oprosti. - Ar je misao sveta molit za pokojne,
da im zadobimo kaštig otpušćenje. - Jezuš naš raspeti, smiluj se dušam
svim v tužnom čistilišću muke još trpećim. - Smiluj se za najam tvoje gorke muke,
njim na otkupljenje pruži tvoje ruke. - I ti Bog Duh Sveti, svih duš posvetitelj,
budi dušam vjernim obećan batritelj. - Zovi duše tužne va nebesku radost,
i utiši vreda svu njihovu žalost. - Pomoli se i ti, naša Majka mila,
da b’ dušam trpećim spasenje shodila. - Anđeli nebeski, k dušam odletite,
ter je ‘z čistilišća v nebo odnesite. - Stanovnik neba, blaženi vi sveti,
pašćite se duše, ‘z ognja vi izneti. - Spasi Bog sve duše ‘z muke oči-
šćenja, ter im već ne krati milost zveličenja.
Iz Blagdanskog kalendara Đure Frankovića izdvojila Milica Klaić Tarađija
[1] MERŠIĆ, M., 1857., 607.-608.
