Dubrovnik se kandidira za Europski grad kulture

Grad Dubrovnik priprema kandidaturu za Europski grad kulture 2020.

Do kraja godine bit će raspisan natječaj za prijavu kandidature, a nakon toga svi zainteresirani gradovi imat će deset mjeseci kako bi pripremili program.

Glavni muzejski projekt ove godine biti će posvećen 400. godišnjici rođenja znamenitog Dubrovčanina Stjepana Gradića, filozofa, znanstvenika, diplomata i prevoditelja.

Stjepan Gradić ili Stefano Gradi (Dubrovnik6. travnja 1613. – Rim12. svibnja 1683.), hrvatski filozof, znanstvenik i prevoditelj i diplomat[1]. U izvorima na talijanskom jeziku ga nalazimo pod imenom Stefano Gradi.

Osnovno obrazovanje stekao je u Dubrovniku. Studirao je u Rimu, gdje je poslije obnašao različite dužnosti u službi Dubrovačke Republike (diplomatski predstavnik pri Svetoj Stolici). Od 1682. glavni je upravitelj Vatikanske knjižnice. Bio je svestrana osoba: surađivao je s Ivanom Lučićemprevodio klasične autore, pisao je Palmotićevu biografiju i poemu o dubrovačkom potresu. U književno-znanstvenom krugu pape Aleksandra VII. i švedske kraljice Kristine vodio je rasprave o znanstvenim i filozofskim problemima. Osim filozofije proučavao je matematiku, fiziku, astronomiju, književni i diplomski rad. Filozofska djela pisao je u duhu aristotelizma i skolastičke filozofije. Član je rimske Accademia Reale, padovanske akademije Dei Ricoverati„, a održava vezu s mnogim istaknutim europskim ličnostima. U latinskim stihovima opisao je katastrofalan potres u Dubrovniku 1667. i organizirao po čitavoj Europi pomoć razorenom gradu. Njegovo djelo Zasade peripatetičke filozofije, izložene u obliku rasprava, daje sustavni pregled logike, skolastičke filozofije i Aristotelove prirodne filozofije, koja obuhvaća fiziku s astronomijom. Kasnije napušta peripatetičku filozofijui prihvaća Galilejevu mehaniku. Bio je diplomatski predstavnika Dubrovačke Republike pri Svetoj Stolici.[1] i dugogodišnji posrednik između vrha Družbe Isusove i Dubrovačke Republike u pregovorima o osnivanju isusovačkoga crkve i kolegija u Dubrovniku.

Izvor Wikipedija