MOLVE

U Molvama sve više značajnih duhovno-religijskih programa, kao što je Salon vjerske fotografije

Prvi put se mjesto Molve spominju 1. ožujka 1273. godine u pisanom dokumentu čazmanskog Kaptola kao posjed Mikulove Molve, a vlasnik posjeda je bio komarnički župan comitis Miculae Komarcensium. Godine 1334. zagrebački kanonik i arhiđakon gorički Ivan, u prvom popisu župa zagrebačke biskupije spominje župnu crkvu Beatae Mariae in Molina, a 1439. godine spominje se mjesto Molna u popisu đurđevačkog vlastelinstva. U srednjevjekovnom periodu spominju se kao Moline (od mlinova na rijeci Dravi). U prvoj polovici 16. stoljeća u ovaj dio Hrvatske počinju nadirati Turci, a do 1552. godine osvojili su sve prostore istočnije od Molvi i Đurđevca. Taj period vremena obilježen je čestim upadima turske vojske koja je pljačkala, ubijala, i palila sve pred sobom, a također odvodila ljude u roblje. Stanovništvo se raselilo u sigurnije krajeve, a dijelom je preživljavalo u zamočvarenim šumskim područjima uz rijeku Dravu. Krajem 17. stoljeća turska moć slabi, a Molve se počinju obnavljati. Obnovljena je župna crkva (prijašnja kapela), a prva škola spominje se već 1674. godine. Reorganizacijom Vojne krajine, sredinom 18. stoljeća, selo Molve pripalo je u sastav novoformirane kapetanije sa sjedištem u Virju. Novu crkvu Molvarci su započeli graditi 1853. godine za vrijeme župnika Josipa Gjikete. Crkva je građena deset godina, sagrađena je na pješčanom brežuljku zvanom Krbuljin i slovi kao jedna od najljepših sakralnih građevina u ovom dijelu zemlje.

Stara razglednica Molva iz 1914.godine (zbirka razglednica Z. Ištvana)

Mjesto Molve su sjedište istoimene Općine koja zauzima sjeveroistočni dio Koprivničko-križevačke županije površine oko 45 km² s oko 2500 stanovnika. Najveće naselje općine su Molve koje su se razvile na njenom jugozapadnom dijelu. Prema sjeveru, smjestilo se je naselje Gornja Šuma i vikend naselje Čingi – Lingi. Istočno od Molvi nalazi se naselje Molve Grede, a na lijevoj obali Drave uz poznate repaške šume smješteno je naselje Repaš.

Rijeka Drava i dravski vrbaci, foto Z.Ištvan, 2013.

Molve su svakako najpoznatije po najvećem nalazištu zemnog plina u ovom dijelu Europe, a istraživanja i eksploatacija vrše se još od osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Stanovništvo općine Molve se bavi većim dijelom poljoprivredom, dok vrlo mali dio radi u poduzećima u mjestu ili izvan mjesta (Podravka, INA, Hrvatske šume …). Ljudi su ovdje marni i šparni. Osobitu pažnju posvećuju izgledu samog mjesta, ali ponajviše svojih okućnica. Da je tome tako svjedoće i prestižne nagrade koje su mjesto Molve dobile zadnjih godina. Tako su još 2002. godine u akciji Turističke zajednice RH osvojile prvu nagradu za uređenost. Već za dvije godine su osvojile drugu nagradu, a 2005. godine osvojile su Zeleni cvijet sa zlatnim znakom kao najljepše mjesto kontinentalne Hrvatske. Kruna nastojanja mještana da imaju najuređenije mjesto u Hrvatskoj pa i u Europi došla je 2009. godine kada je Međunarodni žiri za Zlatni cvijet Europe (Entente Florale Europe) Molvama dodijelio nagradu Srebrni cvijet Europe 2009.

Molvarci su i nadaleko poznati i priznati kulturnjaci. U kulturno umjetničkom društvu Molve njeguju se izvorne pjesme i plesovi ovog kraja koje je istražio i zapisao najpoznatiji hrvatski etnolog, koreograf i koreolog dr. Ivan Ivančan. Molve su uz Hlebine i Golu poznate po naivnom slikarstvu. Udruga slikara Molvarski likovni krug okuplja dvadesetak slikara koji se bave slikanjem uljanim bojama na staklu. Najznačajniji i najpoznatiji slikar je gospodin Mijo Kovačić iz Gornje Šume, doajen hrvatskog naivnog slikarstva čije se slike nalaze u svim svjetski poznatim galerijama.

Pogled na crkvu iz Virovske ulice, foto Z.Ištvan, 2013.

Vjerski život na području Molva ima dugu tradiciju. Već nakon povlačenja Osmanlija narod se je počeo vraćati na svoja ognjišta, a pronalaskom Čudotvornog kipa Majke Božje u 17. stoljeću narod je u velikom broju počeo hodočastiti svetištu i Kipu u Molvama. Molve se tako postepeno pretvaraju u poznato Marijansko svetište gdje se već 113 godina zavjetni Kip prenosi iz kapelice u crkvu na dan Velike Gospe, 15. kolovoza. U toj dubokoj vjeri Molve su dale veliki broj duhovnih zvanja, čak 14 časnih sestara i 18 svećenika. Najistaknutiji su svakako mons. dr. Juraj Magjerec i mons. dr. Đuro Kokša. Magjerec je bio rektor Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu (1928.-1957.) i autor prvog cjelovito pisanog spomena mjesta Molve, knjige Majka Božja Molvarska iz 1957. godine. Kokša je bio također rektor već spomenutog zavoda od 1959.-1980. godine te pomoćni biskup zagrebačkom nadbiskupu Franji Kuhariću.

Zadnjih desetak godina Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije zauzima sam vrh duhovno-religijske aktivnosti u ovom dijelu Hrvatske. Ove godine je održan 11. Marija Fest (festival duhovne glazbe), izgrađene su najveće podravske jaslice, održan 3. Salon vjerske fotografije i mnogi drugi događaji. Daleko najposjećenije vjersko događanje je blagdan Velike Gospe (Velike Meše) kada mjesto Molve posjeti i preko deset tisuća vjernika. Kao prilog afirmaciji vjerskog turizma ovog Marijanskog svetišta, Molvarski likovni krug i Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije iz Molva, 2011. godine su pokrenuli Salon vjerske fotografije. Jedinstveni je ovo salon fotografije na ovim prostorima, a da je ideja bila dobra govori podatak da je svake godine prisutno sve više autora, a fotografije su sve kvalitetnije. Više o Vjerskom salonu fotografije u Molvama u slijedećem broju Zornice nove.