MOLVE

U Molvama sve više značajnih duhovno-religijskih programa, kao što je Salon vjerske fotografije

Prvi put se mjesto Molve spominju 1. ožujka 1273. godine u pisanom dokumentu čazmanskog Kaptola kao posjed Mikulove Molve, a vlasnik posjeda je bio komarnički župan comitis Miculae Komarcensium. Godine 1334. zagrebački kanonik i arhiđakon gorički Ivan, u prvom popisu župa zagrebačke biskupije spominje župnu crkvu Beatae Mariae in Molina, a 1439. godine spominje se mjesto Molna u popisu đurđevačkog vlastelinstva. U srednjevjekovnom periodu spominju se kao Moline (od mlinova na rijeci Dravi). U prvoj polovici 16. stoljeća u ovaj dio Hrvatske počinju nadirati Turci, a do 1552. godine osvojili su sve prostore istočnije od Molvi i Đurđevca. Taj period vremena obilježen je čestim upadima turske vojske koja je pljačkala, ubijala, i palila sve pred sobom, a također odvodila ljude u roblje. Stanovništvo se raselilo u sigurnije krajeve, a dijelom je preživljavalo u zamočvarenim šumskim područjima uz rijeku Dravu. Krajem 17. stoljeća turska moć slabi, a Molve se počinju obnavljati. Obnovljena je župna crkva (prijašnja kapela), a prva škola spominje se već 1674. godine. Reorganizacijom Vojne krajine, sredinom 18. stoljeća, selo Molve pripalo je u sastav novoformirane kapetanije sa sjedištem u Virju. Novu crkvu Molvarci su započeli graditi 1853. godine za vrijeme župnika Josipa Gjikete. Crkva je građena deset godina, sagrađena je na pješčanom brežuljku zvanom Krbuljin i slovi kao jedna od najljepših sakralnih građevina u ovom dijelu zemlje.

1

            Stara razglednica Molva iz 1914.godine (zbirka razglednica Z. Ištvana)

Mjesto Molve su sjedište istoimene Općine koja zauzima sjeveroistočni dio Koprivničko-križevačke županije površine oko 45 km2 s oko 2500 stanovnika. Najveće naselje općine su Molve koje su se razvile na njenom jugozapadnom dijelu. Prema sjeveru, smjestilo se je naselje Gornja Šuma i vikend naselje Čingi – Lingi.  Istočno od Molvi nalazi se naselje Molve Grede, a na lijevoj obali Drave uz poznate repaške šume smješteno je naselje Repaš.

2

Rijeka Drava i dravski vrbaci, foto Z.Ištvan, 2013.

Molve su svakako najpoznatije po najvećem nalazištu zemnog plina u ovom dijelu Europe, a istraživanja i eksploatacija vrše se još od osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Stanovništvo općine Molve se bavi većim dijelom poljoprivredom, dok vrlo mali dio radi u poduzećima u mjestu ili izvan mjesta (Podravka, INA, Hrvatske šume …). Ljudi su ovdje marni i šparni. Osobitu pažnju posvećuju izgledu samog mjesta, ali ponajviše svojih okućnica. Da je tome tako svjedoće i prestižne nagrade koje su mjesto Molve dobile zadnjih godina. Tako su još 2002. godine u akciji Turističke zajednice RH osvojile prvu nagradu za uređenost. Već za dvije godine su osvojile drugu nagradu, a 2005. godine osvojile su Zeleni cvijet sa zlatnim znakom kao najljepše mjesto kontinentalne Hrvatske. Kruna nastojanja mještana da imaju najuređenije mjesto u Hrvatskoj pa i u Europi došla je 2009. godine kada je Međunarodni žiri za Zlatni cvijet Europe (Entente Florale Europe) Molvama dodijelio nagradu Srebrni cvijet Europe 2009.

Molvarci su i nadaleko poznati i priznati kulturnjaci. U kulturno umjetničkom društvu Molve njeguju se izvorne pjesme i plesovi ovog kraja koje je istražio i zapisao najpoznatiji hrvatski etnolog, koreograf i koreolog dr. Ivan Ivančan. Molve su uz Hlebine i Golu poznate po naivnom slikarstvu. Udruga slikara Molvarski likovni krug okuplja dvadesetak slikara koji se bave slikanjem uljanim bojama na staklu. Najznačajniji i najpoznatiji slikar je gospodin Mijo Kovačić iz Gornje Šume, doajen hrvatskog naivnog slikarstva čije se slike nalaze u svim svjetski poznatim galerijama.

3

Pogled na crkvu iz Virovske ulice, foto Z.Ištvan, 2013.

Vjerski život na području Molva ima dugu tradiciju. Već nakon povlačenja Osmanlija narod se je počeo vraćati na svoja ognjišta, a pronalaskom Čudotvornog kipa Majke Božje u 17. stoljeću narod je u velikom broju počeo hodočastiti svetištu i Kipu u Molvama. Molve se tako postepeno pretvaraju u poznato Marijansko svetište gdje se već 113 godina zavjetni Kip prenosi iz kapelice u crkvu na dan Velike Gospe, 15. kolovoza.  U toj dubokoj vjeri Molve su dale veliki broj duhovnih zvanja, čak 14 časnih sestara i 18 svećenika. Najistaknutiji su svakako mons. dr. Juraj Magjerec  i mons. dr. Đuro Kokša. Magjerec je bio rektor Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu (1928.-1957.) i autor prvog cjelovito pisanog spomena mjesta Molve, knjige Majka Božja Molvarska iz 1957. godine. Kokša je bio također rektor već spomenutog zavoda od 1959.-1980. godine te pomoćni biskup zagrebačkom nadbiskupu Franji Kuhariću.

Zadnjih desetak godina Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije zauzima sam vrh duhovno-religijske aktivnosti u ovom dijelu Hrvatske. Ove godine je održan 11. Marija Fest (festival duhovne glazbe), izgrađene su najveće podravske jaslice, održan 3. Salon vjerske fotografije i mnogi drugi događaji. Daleko najposjećenije vjersko događanje je blagdan Velike Gospe (Velike Meše) kada mjesto Molve posjeti i preko deset tisuća vjernika. Kao prilog afirmaciji vjerskog turizma ovog Marijanskog svetišta, Molvarski likovni krug i Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije iz Molva, 2011. godine su pokrenuli Salon vjerske fotografije.  Jedinstveni je ovo salon fotografije na ovim prostorima, a da je ideja bila dobra govori podatak da je svake godine prisutno sve više autora, a fotografije su sve kvalitetnije. Više o Vjerskom salonu fotografije u Molvama u slijedećem broju Zornice nove.

4

Detalj s otvorenja 3. Salona vjerske fotografije, foto Ž. Car, 2013.

Zvonimir Ištvan, Molve

 

 

 

 

Comments are closed.