Grgo, Grgo, golube,/ Šta ti se grguče?
GRGUR, punim imenom zvan sveti Grgur Veliki, prema imenu iz legende Grgur vezan za stijenu bio je benediktinski redovnik, te potom papa (+640). On je učitelj Crkve i jedan od najvećih pripremnika srednjovjekovne kulture. Njegov spomendan u Semartinu naziva se Grgurovo, podravski Hrvati nazivaju Grgurnovo, a pomurski Hrvati Gergurjevo.
Ime Grga, Grgelja, Grša poznato je u Santovu, Gregur, Gerguj u Pomurju, Grga, Grgina u Podravini, Grga u Bunjevaca, Šokaca i Bošnjaka, Gerga u Baćinu, Grgelja u Senandriji. Neka su prezimena izvedena iz imena Grga. U Podravini: Grekša, Gergić; u Bunjevaca: Grekša, Grgić. U Baćinu postoji nadimak Gergini. Supruga Grge u Podravini je Grginovka.
Kodeks Érdy sadrži životopis, odnosno legendu pape Grgura. On je u Siciliji od svog očevog nasljedstva dao podići šest samostana. Jedan od njih je sagrađen u Rimu u čast apostola svetog Andrije. U njemu je Grgur živio jedno vrijeme u krutoj pokori. Dogodilo se je jednom da mu se u ćeliji dok je čitao Sveto pismo, u liku nekog čovjeka pojavio božji anđeo, koji je pretrpio brodolom i zatražio je od Grgura milostinju. On mu je podario šest srebrenjaka. Anđeo se ponovo pojavio pa je isto bio darivan. A kada se pojavi i treći put, tada već u samostanu više nije bilo novaca. Grgur mu je stoga, poklonio srebrenu tacnu na kojoj mu je majka slala hranu.
U Pečuhu đaci isusovačkog konvikta (doma) u 18. stoljeću proslavljali su svetog Ignacija, svetog Franju Ksaverskog, svetog Stanislava, svetog Alojzija pa i svetog Grgura. Na misama su nosili zapaljene svijeće i bili odjeveni kao anđeli. Imali su i svoj orkestar te obrede popratili zvucima trubalja i bubnjeva. Školska djeca su nekoć u Velikom Kozaru tog dana slavila dan ptica te su pravili od gline figurice i stavljali u ptičja gnjezda. Djeca u Katolju, pošto je već vrijeme popustilo i postalo toplije, pod vedrim nebom su se igrala. Stala su u krug, a u sredini stajao je jedan dječak ili djevojka, oko koje(ga) su ostali išli i pjevali:
Grgo, Grgo, golube,
Šta ti se grguče?
Traži ljepi’ djevojaka,
Traži, traži, najt ćeš.
Pribilježila Etelka MOLNAR, Katolj
*najt – naći
A tko je bio u krugu poljubio je nekoga od igrača te se igra (sigra) nastavila. Cvete Grgur, ide proleće, kazuje se u podravskom Lukovišću. O sveti Grgure izgore japunče, kazivalo se je u baranjskom Semartinu, naime stiglo je toplo vrijeme te su papuče i kožuh postali nepotrebni.
*japunče – papuče Na Grgurnovo valja posijati papriku, drže u Baćinu, a saditi ju valja kada cvjetaju akacije.
Ako žabe zakrekeću može se sijati mak, smatrali su mještani u Semartinu. Na Gergujevo zaladske Hrvatice siju lan, vjerujući da će na veliko narasti. Ako se pojavljuju žabe, kazuje se: Koliko prede gregajo, tolko potle mučido, tj. od tog dana.
*prede – prije; tolko – toliko; mučiti – šutjeti
Đ. F.
Foto: Wikimedia
