Kiseški Hrvati već 12 ljet postavljaju svoj šator na Tijelovu
Tijelova je katolički svetak Presvetoga Tijela i Krvi Kristušove. Svečuje se deveti četvrtak po Vazmi. Za katoličku crikvu ov svetak je spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak. Prijavi se 13. stoljeća, a na cijelo zapadno Kršćanstvo proširi ga papa Ivan XXII. u 14. stoljeću. Svetak u Ugarskoj svečuje se u nedilju, jer četvrtak je djelatni dan.
Običaj je da izvan crikve ljudi (društva, civilne udruge,vjerske grupe…) načinju četire oltare. (Nekada su ov posao i pojedine familije naprik zele, da Božji aldov doprimu i u svoje ognjište) Priroda na ov termin već cvate u svojoj najlipšoj protulićnoj lipoti, tako da su oltari nakinčeni kiticami, a divičice si naberu latice od kitic i posipaju je pri procesiji na putu.Uz cestu mimihoda ljudi zabodu grančice hrastovoga stabla ili drugoga kića, s kimi se i svečani šatori pokru, kinču.
Slično je to bilo 22-oga junija u Kisegu kade su ljudi na 9:30 skupa došli na svetačnu mašu u crikvu „Srce Jezuševo”. Glavni celebrant svete maše bio je velečasni Vilmoš Harangozó, ki je s presvetim oltarskim sakramentom peljao vjersku povorku. „Tepih od šarenih kitic” je ulipšavao put. Kod pojedinih štacija čitalo se evandjeje, a farnik je dilio vjerki aldov na četire strane svita.Skupno jačenje, veliko mnoštvo ljudi, lipo vrime je posebnu svečanu atmosferu nudilo vjernikom. Med šatori je treći bio šator hrvatske zajednice, koga već 12 ljet postavljaju mjesni Hrvati pod peljačtvom Veronke Dóra. Ukusno razredjene i postavljene kitice na prelipi bijeli stolnjaki su lip okvir dali oltarskomu kipu – raspetomu Jezušu Kristušu. Umjetničko djelo Petra Borsosa iz drveta i kože je u modernom obliku pokazalo muku Jezuševu. Cijela četa hrvatske zajednice bila je na pomoć u stvaranju ovoga lipoga oltara. Kornelija Dóra, Katica Schneider, Šandor Petković, Lojzi Feher, Matija Štefanich, Ivan Nickl, Andrija Poropatich, Jožef Horvat, Karol Mersich, Ivan Kraly, Jožef Mersich i Matija Koledich su redovito temeljni pomagači ovoga vjerskoga djela.Na kraju maše ljudi su si odlomili grančice iz oltarskoga kića, da si čuvaju s njim svoj dom, svoje imanje od zloćudnosti, od bolesti i od prirodne nesriće.
Marija Fülöp Huljev
Foto: Hrvatski oltar sjaji u svojoj lipoti
Istaknuta slika: Dio pomagačev, ki oltare već redovito načinjaju
