U Zagrebu predstavljen Hrvatski iseljenički zbornik 2013.

Hrvatsko kazalište iz Pečuha u Matičinu godišnjaku

Individualno stvaralaštvo književnika poput Antonia Skármete (Chile), Marice Bodrožić (Njemačka) ili Morgan Yasbincek (Australija) otvorilo je  potpuno nove prostore suvremenom hrvatskome kulturnom razvoju, čijim se autentičnim nadahnućima neminovno pribrajaju i migrantska iskustva našega naroda stjecana desetljećima u dvadesetak višekulturnih i višejezičnih zajednica razvijenoga zapadnoga svijeta. Novi uvidi u te suvremene kulturne prakse naših građana iz hrvatskih etničkih zajednica s raznih meridijana od Aljaske do Ognjene zemlje, ne samo iz književnosti već i ostalih stvaralačkih područja u umjetnosti a i znanosti, mogu se pročitati u netom objavljenom broju Hrvatskog iseljeničkog zbornika (2013). Opisali su ih autori iz Republike Hrvatske i inozemstva kao što su Vesna Kusin, Davor Gjenero,  Walter F. Lalich, Milan Bošnjak, Lidija Cvikić, Lada Kanajet Šimić, Andrea Zorka Kinda-Berlakovich, Eni Buljubašić, Boris Perić, Nebojša Mudri,Tomislav Žigmanov, Sanja Vulić, Eliana Čandrlić, Katja Bakija, Dubravko Barač, Tihomir Nuić, Eni Buljubašić, Nino Raspudić, Ljubomir Antić, Igor Zidić, Marina Perić Kaselj, Ivan Čizmić, Estela Banov Depope, Marin Sopta, Luka Budak, Gojko Borić, Alojz Jembrih, Ante Glibota, Iva Radmila Janković, Nikolina Mrvac, Tanja Rudež, Janko Herak, Adolf Polegubić, Jozo Grbeš, Marijan Lipovac,Rebeka Mesarić Žabčić, Vesna Kukavica.

Sve bogato ilustrirane priloge prati iscrpna bibliografija te sažetci na engleskome i španjolskome jeziku.

Uočljiva je interakcija između nacionalne i raznih globalnih kultura, što upućuje na novu dinamiku i drukčiju kvalitetu kulturnog razvoja hrvatskoga iseljeništva.  Komunikacija se odvija putem mreža i novih tehnologija.

Američki su i kanadski Hrvati, saznajemo, strastveni konzumenti hrvatskoga kulturnoga turizma poput generacija mladih čikaških i torontskih Hrvata koje tradicionalno na ekskurziju u stari kraj dovodi Hrvatska škola „Kardilana A. Stepinca“ koja ove godine obilježava četrdeseti jubilej uspješnog djelovanja.

Mađarski Hrvati potiču skladan suživot dramskih umjetnika i  pripadajućih im jezika na sceni Hrvatskoga kazališta u Pečuhu, čija tolerancija kulturnih razlika postaje ključ za razumijevanje vlastite kulturne vrijednosti u srednjeeuropskom prostoru. Uz antologijska djela hrvatske i svjetske dramske književnosti Hrvatsko kazalište iz Pečuha autentično tumači interkulturalnu praksu srednjoeuropskoga grada koji je zasluženo ponio titulu Europske prijestolnice kulture, piše Katja Bakija. Kazališna se povijest hrvatskoga naroda ne može cjelovito valorizirati bez prinosa naših umjetnika koji stvaraju izvan granica matične zemlje. Hrvatsko kazalište u Pečuhu proslavilo je 21. rujna 2012. dva desetljeća scenskog života hrvatske riječi u Mađarskoj. Dvadeseti jubilej obilježen je predstavljanjem monografije o tom jedinstvenom kazalištu, uz svečanu premijeru djela autorskog dvojca Jánosa Haya i Joška Rakića pod nazivom Danski kraljević, čiju režiju potpisuje ugledni redatelj Laszló Bagossy. Službeni početak umjetničkog djelovanja tog kazališta u komornom prostoru u pečuškoj Anninoj ulici 17, jedinog profesionalnog nacionalnog kazališta izvan matice – dogodio se 8. svibnja 1992.

Te i slične teme otvorene su na promociji Hrvatskog iseljeničkog zbornika koja je održana u nazočnosti brojne publike iz javnog života 19. veljače 2013. u Zagrebu u Matičinoj Velikoj dvorani. Uz ravnatelja Hrvatske matice iseljenika mr. sc. Marina Knezovića, o Zborniku su govorili prof. dr. sc. Vlado Puljiz, dr. sc. Željka Lovrenčić, dr. sc. Rebeka Mesarić Žabčić i urednica te Matičine serijske publikacije Vesna Kukavica. Ulomke iz Zbornika čitao je glumac Dubravko Sidor.

Matica, realno i virtualno susretište raseljenoga naroda, u Zborniku predstavlja portal Hrvatski izvan domovine hrID tj. vlastiti digitalni repozitorij (http://www.ucimohrvatski.com)(http://www.ucimohrvatski.com/, koji nastavne sadržaje za poučavanje hrvatskoga jezika i kulture putem računala dovodi u svaki iseljenički dom diljem svijeta. Hrvatski je jezik komunikacije kao i prilagodbe na novi dom, ugrađen u kulturnu raznolikost svijeta i postao je službeni jezik Europske unije. Vidjet ćemo hoće li europski integracijski procesi utjecati na položaj hrvatskoga kao nastavnoga jezika u austrijskoj saveznoj pokrajini Gradišću ili se najsnažniji motivacijski čimbenici za očuvanje jezika kriju u obitelji!

Osam tematskih cjelina, koje su naslovljene Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Baština, Znanost, Duhovnost  te Nove knjige − donose 36 samostalnih autorskih priloga o stvaralaštvu naših ljudi iz prekooceanskih zemalja, ali i bližih europskih država u kojima pola tisućljeća žive hrvatske autohtone manjine.

Gradišćanskim Hrvatima su posvećene dvije teme, jedna povijesna koju opisuje Alojz Jembrih i druga koju elaborira vodeća austrijska slavistica dr. sc. Andrea Zorka Kinda-Berlakovich, navodeći u svom članku razloge zbog kojih današnji način provođenja dvojezične nastave u Gradišću ne može jamčiti skladan dvojezični i dvokulturni odgoj i izobrazbu. Velike praznine očituju se u višim razredima osnovne škole i srednjim školama, u kojima prevladava dominacija njemačkoga jezika. Dvojezična se nastava ograničava tek na niže razrede osnovne škole. Jedine iznimke predstavljaju Dvojezična gimnazija u Borti te Glavna škola u Velikom Borištofu. Stoga, donosimo sažet opis položaja hrvatskoga nastavnoga jezika u Gradišću u 20. stoljeću, od god. 1921. kada raspadom Austro-Ugarske većina hrvatskih sela potpada pod Austriju. Bez poznavanja te situacije ne može se razumjeti današnja vrlo složena školska situacija gradišćanskih Hrvata – koju valja unaprijediti i osuvremeniti.

Predstavljači su posebno govorili o uspjesima hrvatskih znanstvenika, koji nakon školovanja u RH razvijaju svoje karijere u svjetskim centrima izvrsnosti na dobrobit cijeloga čovječanstva o kojima pišu Tanja Rudež i Janko Herak. Opisan je znanstvenik Ivan Damjanov, profesor patologije na američkom Sveučilištu Kansas, koji je napisao više od 30 medicinskih udžbenika svjetske reputacije. Milijardu dolara vrijedan projekt Veliki teleskop za sinoptički pregled neba / Large Synoptic Survey Telescope, čiji je znanstveni direktor naš astrofizičar Željko Ivezić, jedan je od prioriteta američke Nacionalne zaklade za znanost. Ivan Đikić osvojio je najprestižniju njemačku znanstvenu nagradu Gottfried Wilhelm Leibniz za 2013. godinu u iznosu od dva i pol milijuna eura. Uz Đikića, Zbornik donosi i opise fascinantnih karijera znanstvenih zvijezda kao što su Mladen Bestvina, Sunčica Čanić, Željko Ivezić, Dušica Maysinger, Dinko Počanić i Veljko Radeka – čiji su rezultati ugrađeni u inovacijski stup planetarnoga društva znanja. Posebnu pozornost predstavljači su posvetili osnivaču hrvatske endokrinologije i ekspertu za gušavost Josipu Matovinoviću (Ličko Cerje, 1914. – Ann Arbor, 1998.), čija je supruga Natalija posthumno utemeljila stipendiju The Josip Matovinović Fellowship, koja se dodjeljuje liječnicima s diplomom zagrebačkoga Sveučilišta za usavršavanje u SAD-u.

Kako je Festival Hrvatske u Francuskoj, o kojem piše Eliana Čandrlić i naš Parižanin Ante Glibota, ocijenjen najambicioznijim projektom predstavljanja hrvatske kulture u inozemstvu od njezina osamostaljenja, naslovnicu ovogodišnjeg HIZ-a krasi skulptura hrvatskog Apoksiomena, koju je u pariškom Louvreu vidjelo milijunsko mnoštvo tog najposjećenijeg svjetskog muzeja.

Autor: Nikola Jelić

Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika mr. sc. Marin Knezović, prof. dr. sc. Vlado Puljiz, dr. sc. Željka Lovrenčić, dr. sc. Rebeka Mesarić Žabčić i urednica HIZ-a Vesna Kukavica.

Vesna Kukavica, urednica Hrvatskog iseljeničkog zbornika

Brojni uglednici iz javnoga života Hrvatske bili su nazočni na svečanom predstavljanju Hrvatskoga iseljeničkog zbornika 2013 u Matičinoj Velikoj dvorani u Zagrebu.

Matičin digitalni repozitorij za poučavanje hrvatskoga jezika i kulture – Portal Hrvatski izvan domovine hrID

Comments are closed.