U povodu obljetnice su Vršenđani predvođeni hrvatskom samoupravom, uz suglasnost Pečuške biskupije, obnovili oronulu župu i stavili je u službu hrvatsko-šokačkog življa
Vršenda se nalazi na jugoistočnom dijelu Baranje blizu hrvatsko-mađarske granice. U ovom višenacionalnom naselju danas zajedno žive šokački Hrvati, Nijemci i Romi. Tijekom stoljeća stalno se mijenjao sastav stanovništva, dok je npr. 1839. godine u selu živjelo 609 Ilira, 332 Nijemca, 6 Židova i 61 Mađar, 1900. g. već se vidi povećanje broja Mađara (235) i Nijemaca (560), te polako opadanje broja Hrvata (556). Po zadnjem popisu pučanstva iz 2011. g. u Vršendi se Hrvatom izjasnilo 96 osoba. Naselje je kralj sveti Stjepan darivao pečvarskoj benediktinskoj opatiji 1015. godine. Tadašnje selo se nalazilo od današnjeg centra Vršende otpr. 1-1.5 km, a danas ga mještani spominju kao Stara Vršenda. Naselje se spominjalo i u imenu princa kao Wrsyndh, a današnjem nazivu najviše liči Wersend iz 1288. godine. U doba Arpadovića stanovništvo čine plemići i kmetovi.
Selo je bilo poprište Mohačke bitke 1526. Nakon izgona Turaka u naselje iz Bosne stižu pod vodstvom franjevaca Iliri (Hrvati) koji se nastanjuju, a Nijemci stižu tek pri kraju 18. stoljeća. Kada je djelovanje benediktinske opatije ukinuto, selo je priključeno Ostrogonskoj biskupiji, tek od 1775. s njim upravlja pečuška biskupija. Crkva svetog Mihaela arkanđela sagrađena je u današnjem centru na ostacima srednjovjekovnog groblja 1772. g. 1850. g. u selu već postoji škola kojom upravlja ravnatelj, kantor i još dva učitelja, u šest razreda predavalo se na dva jezika, Hrvati su učili hrvatski, a Nijemci njemački, nastava na mađarskom jeziku uvedena je tek krajem 19. stoljeća.
Hrvati, Nijemci i Židovi stanovali su posebno u svojim uličicama, a Cigani u blizini starog naselja, u takozvanom „Ciganskom gradu“. Stanovništvo se prvenstveno bavilo vinogradarstvom i poljodjelstvom, malo je bilo obrazovanih i zanatlija. Selo je okupirano sa strane Srba 1919.-1921., tada je 17 obitelji preseljeno u Srbiju. Krajem Drugog svjetskog rata 234 Nijemca napušta Vršendu. Do 1950. djeluje samostalno bilježništvo, tada se osniva savjet, koji upravlja selom do 1990. godine. Prve narodnosne samouprave, hrvatska, njemačka i romska izabrane su 1994. godine, koje se trude od tada očuvati narodnosni identitet i zastupaju interese mještana.
Dora Balatinac
