Piše Leona Sabolek
Ove je godine u tri dana svečano proslavljena 130.-ta obljetnica katedrale Srca Isusova u Sarajevu. Prvo je 13.09.2019.g. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu predstavljena knjiga – vodič posvećena katedrali. Svečani koncert je održan 14.09., dok je 15.09. svečano misno slavlje u katedrali predvodio poljski kardinal Stanislaw Dziwisz.
Posebno je zanimljiva knjiga „ Katedrala u Sarajevu “ koja je tiskana u obliku vodiča na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku. Bazira se na monografiji arheologa Đure Baslera izdanoj 1989.g. prigodom stote obljetnice. Ona i jeste monografija, ali u praktičnom, manjem, formatu. Tekst je dopunio Darko Tomašević, a za prekrasne fotografije su zaslužni Josip Mijić, Ilija Orkić, Marko Stanušić i Davor Krajinović.
Knjiga nas vraća u doba stare katedrale svetog Petra u Vrhbosni od koje je do danas ostala samo oltarska menza. Spominjala se u dokumentima od 1238. do 1244.g., a novac za njenu gradnju je ban Ninoslav povjerio dominikancima u Pečuhu. U ove su krajeve 1242.g. provalili Tatari pa se ne zna da li je bila dovršena budući da biskup Ponsa 1247.g. odlazi u Đakovo i tu počinje graditi novu katedralu sv. Petra. Na gradnju katedrale u Sarajevu se moralo čekati do 1882.g., a da se ostvari najzaslužniji su nadbiskup Josip Stadler i arhitekt Josip pl. Vancaš.
S gradnjom katedrale se započelo 25.08.1884.g. Dovršena je 1889.g. i oltar svečano posvećen 14.09. te godine u nazočnosti čak 120 svećenika i oko 8000 vjernika. Nadbiskup Stadler je 15.09.1889.g. unio u katedralu Presveti Oltarski Sakrament i predvodio svetu misu uz sudjelovanje 8 biskupa.
Katedrala Srca Isusova je izgrađena u stilu rane gotike. Vancaš se odlučio za vanjski izgled od „ golog kamena “ jer je „ stolna crkva određena za vječnost “. Na ulaznoj fasadi je osmerolisna rozeta, u zabatu reljef Sv. Trojstva, a na vrhu portala kip Srca Isusova. Umjetničku opremu katedrale radili su poznati umjetnici tog vremena zahvaljujući donatorima iz cijele Austrougarske monarhije. Neki od njih su bili angažirani i kod umjetničkog opremanja Strossmayerove katedrale u Đakovu.
Prva obnova katedrale je rađena 1932.g. u vrijeme nadbiskupa Ivana Šarića prigodom priprema za proslavu pedesete obljetnice ponovne uspostave redovite crkvene uprave u Bosni i Hercegovini. Te je godine na zidu iznad grobnice postavljen reljef Josipa Stadlera što ga je izradio kipar Marin Studin. U katedrali su još sahranjeni Vrhbosanski nadbiskupi: Smiljan Franjo Čekada, Marko Alaupović i Marko Jozinović.
Nadbiskup Marko Jozinović je pokrenuo temeljitiju obnovu katedrale od 1985. do 1989.g. povodom stote obljetnice. Centralno grijanje je uvedeno 1986.g., a izvršena je i hidroizolacija. Vlaga uslijed kondenzacije bila je do tada glavnim uzrokom propadanja boja kako na zidovima, tako i na slikama. Uz stotu obljetnicu tiskana je monografija Đure Baslera.
Nedugo nakon ove obnove i proslave, vlaga nije bila jedina odgovorna za propadanje katedrale. 1992.g. počeo je rat, a opsada i granatiranje Sarajeva potrajali sve do 1995.g. Katedralu su oštetile granate, iako je ni jedna nije direktno pogodila. Osim krova, najteže su stradali vitraji.
Prozore katedrale su krasili vitraji čija je površina iznosila 110m². Njihovu restauraciju i druge popravke je inicirao kardinal Vinko Puljić. Vitraji su obnavljani od 2000. do 2003.g. u Innsbrucku sredstvima toga grada, pokrajine Tirol i ureda austrijskog kancelara.
Poslije rata se željelo vratiti katedrali unutrašnji izgled kakav je bio u vrijeme njene posvete 1889. godine. To je bilo moguće zahvaljujući mons. Heribertu Augustu iz Aachena koji je platio sve troškove i još donirao novac za nove klupe. Počasni kanonik mons. August je to učinio u čast prijateljstva dugog 33 godine s rektorom katedrale i kanonikom mons. Markom Josipovićem i ispunio je kao zavjet pred prijateljevu smrt. Unutrašnjost katedrale je obnavljana 2010. i 2011. godine pod vodstvom Dietera Philippa koji je vodio obnovu preko 100 crkava. Angažiran je restaurator Peter Rohn, a rasvjeta povjerena Vjačeslavu Schreideru. Na svečanu svetu misu 15.10.2011.g. došli su najvažniji donatori iz Aachena. Nova rasvjeta je dodatno uljepšala katedralu a završena je u studenom 2012. godine. Orgulje je obnavljao orguljar Hans-Peter Klein iz Bonna zajedno sa suprugom Angelikom. Radovi su trajali od 2014. do 2017. godine. Sada su sarajevske katedralne orgulje postale koncertni instrument za orguljski repertoar.
Sarajevska katedrala pamti i dva posebna posjeta. Papa Ivan Pavao II ju je pohodio 12.04.1997.g., a papa Franjo 6.06.2015.g. Danas ispred katedrale stoji kip svetog Ivana Pavla II čiji je autor kipar Hrvoje Uremović. Kip je blagoslovljen i otkriven 30.04.2014.g.
Treba istaknuti da je za graditelja sarajevske katedrale i prvog Vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera još 2001.g. pokrenut dijecezanski proces za proglašenje svetim i da su na njegovom grobu molili oba pape. Na dan nadbiskupove smrti 8.12.1918.g. svakog osmog u mjesecu u katedrali se moli za njegovo proglašenje blaženim i taj datum se zove Stadlerov dan.
Sve o gradnji, obnovi i posebnim događajima može se pročitati u knjizi „ Katedrala u Sarajevu “ o kojoj su nadahnuto govorili prof. Leonard Valenta, dr. Ema Mazrak i prof. Darko Tomašević uz moderaciju mons. Pave Jurišića i u nazočnosti donatora iz Njemačke. Ne treba ni spominjati da knjiga, osim teksta, sadrži mnoštvo prekrasnih fotografija, snimljenih najsuvremenijom tehnikom, koje na najljepši način opisuju sarajevsku prvostolnicu – kamenu ljepoticu što s lakoćom nosi svojih 130 godina.
