Majka Božja od Kamenitih vrata, zaštitnica grada Zagreba, proslavljena je 31. svibnja. Svečano euharistijsko slavlje u 19 sati u zagrebačkoj katedrali predvodio je nadbiskup Kölna kardinal Joachim Meisner u koncelebraciji sa zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem i drugim biskupima te svećenicima grada Zagreba.
Nakon mise, procesija sa svijećama i slikom Majke Božje od Kamenitih vrata krenula je od Kaptola, sjevernom stranom Trga bana Jelačića i Radićevom ulicom, do Kamenitih vrata.
Program je završen molitvom i blagoslovom predvoditelja slavlja kod Kamenitih vrata.
Kamenita vrata ostatak su utvrde kojom je bio opasan Gradec. Vrata vjerojatno postoje od 1266. godine, iako se spominju tek1429. Često su bila pregrađivana, a nisu ih zaobišli ni veliki požari. Kamenita vrata su najpoznatija kao zavjetna kapelica sa slikom Majke Božje od Kamenitih vrata. Naime, u velikom požaru koji je izbio 31. svibnja 1731., slika Majke Božje, koja je prije stajala iznad gradskih vrata, nađena čitava i neoštećena usred vatre i pepela, a samo je okvir izgorio. Iste je godine slika postavljena u barokni oltar u udubljenju prolaza Kamenitih vrata. Umjetničku, baroknu ogradu izradio je 1778. godine zagrebački majstor Ivan Korta.
Slika Majke Božje prikazuje Gospu kao vladaricu sa žezlom u lijevoj ruci, dok desnom pridržava malog Isusa, a on u lijevoj ruci drži mali globus. Slika je izrađena na lanenom platnu veličine 57×47 cm. Prilikom dvijestote obljetnice čudesnog očuvanja Gospine slike, 31. svibnja 1931. godine, svečano je okrunjena zlatnom krunom.
Dana 31. svibnja 1991. godine svečano je proslavljena 260. obljetnica svetišta, a zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić proglasio Majku Božju Kamenitih vrata zaštitnicom Grada.
Wikipedija