U Pečuhu otvara izložba pod nazivom Pálosaink, a fehér barátok/ Pavlini, bijeli fratri Izložba će biti dostupna do 8. veljače 2015. Janus Pannonius Modern Magyar Képtár (Pécs, Papnövelde u. 5.)
Izložba predstavlja tri pavlinska samostana u Hrvatskoj, to su: lepoglavski, crikvenički i remetinski. Iz čestohovskog središnjeg samostana pavlina pristigle su brojne umjetnine, a istaknuti značaj daje se povijesti pečuškog pavlinskog samostana, informirala nas je gđa Jolán Mann.
Pavlini (Red Sv. Pavla Prvog Pustinjaka) su pustinjački red koji je nastao u XIII. st. u Mađarskoj i Hrvatskoj, okupljanjem rapršenih pustinjaka u redovničku zajednicu. Red se ubrzo proširio čitavom srednjom Europom. Car Josip II. ukinuo je red 1786. g. na terenu Austro-Ugarske. Tada su ugašeni i svi samostani u Hrvatskoj. Red je preživio u dva samostana izvan Austro-Ugarske, u današnjoj Poljskoj. Odatle je i počela obnova reda.1972. g. pavlini se vraćaju u Hrvatsku, u svoj stari samostan Kamensko, kod Karlovca. Danas su u Hrvatskoj četiri samostana, ujedinjeni u Hrvatsku pavlinsku provinciju.
Prvi i glavni utemeljitelj Reda pavlina je sv. Pavao, pustinjak iz Egipta iz IV. st., koji se kao mladić, uslijed Decijeva progonstva, sklonio u pustinju i u njoj proveo cijeli život u molitvi, pokori i kontemplaciji. Sv. Jeronim ga opisuje kao prvog pustinjaka. Sv. Pavao nije osnovao pavline riječju ili pismom, već prije svega primjerom i načinom života. Pavao je bio uzor u koji su se ugledali te ga i nasljedovali pustinjaci raspršeni po šumama južne Mađarske i središnje Hrvatske. Pustinjaci su bježali od ispraznog načina života te su provodili život u osami, u samoći s Bogom. Odatle će poteći i geslo pavlinskog Reda: Sam sa samim Bogom!
Za osnutak pavlinskog reda vrlo je zaslužan pečuški biskup Bartolomej, koji je 1215. g. u podnožju gore Mečeka u Mađarskoj dao sagraditi crkvu sv. Jakova Apostola i uz nju samostan. On je napisao i prve upute za zajednički život pustinjaka. Ostrogonski kanonik Euzebije okupio je raspršene pustinjake, a za nastalu zajednicu zamolio je pravilo sv. Augustina.
Kardinal Gentilis de Monte Florido, legat pape Klementa V., dekretom Qui saecularia 13. prosinca 1308. g. dao je pustinjacima – pavlinima pravilo sv. Augustina. Ovaj se datum smatra službenim početkom Reda pavlina.
Dekretom cara Josipa II. nisu ukinuti samostani izvan Austro-Ugarske te je zahvaljujući tome Red preživio u današnjoj Poljskoj. Nakon gotovo dvije stotine godina, pavlini su se ponovno vratili u Hrvatsku, u svoj samostan Kamensko kod Karlovca. Djelovanje pavlina među Hrvatima teško je sažeti u nekoliko redaka. Tragovi ove slavne povijesti vidljivi su i danas u sačuvanim objektima, umjetničkim djelima, knjigama, arhivskoj građi. Više informacija o povijesti i djelovanju pavlina moguće je pronaći u zborniku radova i katalogu izložbe Kultura pavlina u Hrvatskoj: 1244-1786.
izvor: pavlini.com
Slika: G. Taller, Sv. Pavao Pustinjak s pavlinima, samostan sv. Helene kod Čakovca
