Slavimo prvu nedjelju došašća
„Došašće nam govori kako Gospodin dolazi radi nas i našega spasenja, a to znači kako bi nas oslobodio od grijeha, povratio nam svoje prijateljstvo, prosvijetlio nam um svojom svjetlošću i zapalio nam srce svojom ljubavlju.” (sv. Ivan Pavao II.)
Posebna pobožnost karakterizira razdoblje koje traje od nedjelje iza sv. Andrije do Badnjaka. To su mise zornice koje se ni po čemu ne razlikuju od nedjeljnog misnog slavlja. One su na neki način duhovna obnova. Prilika je za mnoge da se u to vrijeme ispovijede, a imaju pokornički značaj, jer valja ustati vrlo rano da se stigne u crkvu.
Ranojutarnje mise početak imaju još u srednjem vijeku a nazivaju ih i latinskim imenom Rorate. Tada se pjevaju osobite pjesme, bogate sadržajem, pjevaju o proročanstvima biblijskih proroka o Kristovom dolasku , i o ulozi Djevice Marije u Isusovom dolasku. Hrvatske crkvene pjesmarice 17. i 18. sadrže brojne adventske pjesme; pjesmarice 19. st. donose manji broj adventskih pjesama. No, rukopisni pjevnik slavonsko-podunavskog franjevca Filipa Kapušvarca (1730.) sadrži niz od 29 marijanskih popijevki i 17 marijanskih pjesama. Poslan bi anđel Gabrijel ima i ove smjele stihove kojima proriče otajstvo Kristovog utjelovljenja i Marijinog bogomaterinstva:
Jer ćeš Višnjeg poroditi,
Kraljica ćeš vazda biti,
radi Tvoje poniznosti
i ostalih sviju kreposti.
Zadovoljna hoćeš biti,
Stvoritelja još dojiti;
bit ćeš Majka svoga oca,
kom čudu nije konca.
Ti si Diva svrhu divicah,
Ti si Majka i Kraljica,
Cesarica neba, zemlje,
sluge Božje tako vele.
Advent kao početak crkvene godine i predbožićno vrijeme zahtjevno je jer u njem ima dana posta, tj. odricanja od hrane, dana nemrsa, tj. dana kad se ne jede meso; nekoć je nemrs bio u sve radne dane adventa. I mise zornice imaju pokornički značaj, jer valja ustati vrlo rano da se stigne u crkvu. Predstavljaju stoga neki oblik četiritjednog trajnog odricanja od sna.
Odabrala: Milica Klaić Tarađija
