Knjiga o hrvatskim tragovima u Rimu
Knjiga je objavljena u Zagrebu u povodu 100. obljetnice Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima 2001. godine u nakladi Teovizije Zagreb. Odmah na početku knjige, na 9. stranici upada nam u oči naslov prve priče: Pohvale nepoznatom hodočaniku, a u tekstu zanimljive informacije: 1441.godine se službeno spominje u Rimu ime hrvatskog svećenika-pustinjaka, imenom Jerolima iz Potomja na otoku Pelješcu. Nešto niže čitamo citat iz Božanstvene komedije Dantea Alighierija koji je opisao proslavu prvog jubileja g. 1300. i spominje Hrvata hodočasnika: „Ko čovjek možda iz Hrvatske koji, Veroniku nam vidjet došao je, da pred tom slavom starodavnom stoji, zabezeknut, a misli mu roje:„Gospodine moj, Isukrste Bože, takvo je dakle bilo lice tvoje?”
Papa Nikola V., na molbu svećenika Jeronima apostolskim breveom Piis fidelium votis 21. travnja 1453. dodijelio je udruzi pobožnih Hrvata ruševnu crkvicu svete Marine djevice i mučenice, na lijevoj obali Tibera, pokraj mauzoleja rimskog cara Augusta, čitamo na službenim stranicama Zavoda u Rimu. Tijekom stoljeća neprestano se povećavao broj hodočasnika i još više izbjeglica iz hrvatskih krajeva što su ih zauzimali Turci. Među izbjeglicama bila je i posljednja bosanska kraljica Katarina Kotromanić Kosača (†1478.), koja je ostatak života provela u Rimu uz potporu Apostolske riznice.
U Zavodu trenutno živi 25 svećenika studenata iz četiri suverene države: iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Rumunjske te iz četiri biskupske konferencije: Hrvatske biskupske konferencije, Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda i BK Rumunjske. Studiraju primjerice crkveno pravo, teologiju braka i obitelji, filozofiju, pastoralnu teologiju, crkvenu povijest, Sveto Pismo.
Crkva sv. Jeronima je otvorena tijekom cijele godine od 7.00-9.00 i od 17.00-19.00 (četvrtkom od 18.00-19.00) (osim u srpnju, kolovozu i prvoj polovici rujna). Adresa crkve je: Hrvatska crkva svetog Jeronima Via Tomacelli, 132 I -00186 ROMA Mise se služe nedjeljom i svetkovinom u 09.30 i u 18.00 hrvatski, u 10.30, 11.30 i 12.15 talijanski. Moguće je slaviti svetu Misu na hrvatskome jeziku u terminima talijanskih Misa ili u neko drugo vrijeme, uz prethodni dogovor s Upravom crkve i zavoda. Za vrijeme svetih misa se ispovijeda.
Približava se godišnjica smrti najvećeg Dalmatinca svetog Jeronim/na istaknutoj slici/ snavodi se na stranicama franjevci-st.com
Godine 2020. Hrvatska će predsjedati Europskom unijom. A te godine Hrvati bi mogli doći u središte pozornosti cijelog kršćanskoga svijeta zbog jednog važnog jubileja. Naime, tada se navršava 1600. obljetnica smrti jednoga od najvažnijih svetaca u povijesti kršćanstva, jednog od najvećih velikana kršćanske kulture i europske civilizacije, te jednog od najpoznatijih i najznačajnijih svjetskih velikana rođenih na našim prostorima. Pogađate – riječ je o svetom Jeronimu ili Jerolimu, čiji blagdan slavimo 30. rujna, a koji je na taj dan umro 420. godine te pokopan ispod glavnog oltara čuvene rimske bazilike Santa Maria Maggiore.
Odabrala Milica Klaić Tarađija
