Manje je poznato da su se među franjevcima u 18. stoljeću našli i brojni Hrvati podrijetlom iz zapadne Ugarske koji su obavljali samopožrtvovani rad među hrvatskim katoličkim vjernicima u Pečuhu, Sigetvaru, Šiklošu, Kaniži (Nagykanizsa). Svojim su vjernicima održavali misno slavlje na hrvatskom jeziku, također i propovijedali, vodili stalnu skrb o njima.
Bl. Augustin Kažotić dominikanac, biskup (Trogir, oko 1260. – Lucera, 3. VIII. 1323.)
Blagdan se u Pomurju zove Sveta Magdalena,[1] a u Podravini na Mariju i Magdalenu.[2] Loše je vrijeme na dane svetih Ilije, Marije Magdalene i Danijela.[3]
ILIJIN DAN, ILINJE, ILIJINO se slavi kod bunjevačkih Hrvata u Baji, šokačkih Hrvata u Mohaču, podravskih Hrvata u Brlobašu.[1] Ime svetog Ilije je u naših Hrvata nekoć bilo poznato i popularno, a u gradišćanskom Židanu naziva se sfijeti Elijaš.
Da bi mladež bila odgojena u bogobojaznom kršćanskom duhu