U potrazi za Kemedskom Gospom
Don Josip Mužić svećenik je u Splitu i profesor na teologiji. Piše knjigu Gospa i Hrvati, u Zornici novoj čitao je članak o tome da je u Kemedu/Máriakéménd/-Baranjska županija godine 1740 bilo Gospino ukazanje. Potražio nas je molbom da ga uputimo na neku literaturu, zanimalo ga je, je su li djevojke koje su imale ukazanje bile Hrvatice ili Nijemice ili miješano.
Dr. don Josip Mužić, redoviti je profesor u Splitu gdje je i voditelj poslijediplomskog studija Povijest teologije i kršćanskih institucija, te mjesečno drži emisiju Sjaj istine na Radio Mariji.
Prof. don Josip Mužić/izvor internet
Knjiga na kojoj radi, nosi naslov: Gospa i Hrvati, podnaslov joj je: Pučka pobožnost, vjera božjih ugodnika i čuda.
– Nakana mi je bila osvijetliti blago naše hrvatske pučke pobožnosti kroz njena različita očitovanja poput hodočašća, procesija, zavjeta, krunice i sl., piše, i nastavlja.-Usporedno s time izvući sve što mi je bilo dostupno o Mariji u životu i nauku naših svetaca, blaženika i kandidata za oltar. Treća dimenzija svega jesu nadnaravna znamenja odnosno čuda koje je Gospa činila tijekom naše povijesti i sačuvala nas kao narod.
Kemedska Gospa
Na prošlogodišnjem /2019./ susretu baranjskih crkvenih pjevačkih zborova koji je održan u Vršendi, skupina katoljskih pjevača ispjevala je pjesmu o Kemedskoj gospi, tekst pjesme mi je dostavila gdja Katica Polić, doduše rekla mi je da je prva riječ /naziv lokacije, Kemed/ zamijenjena, tj. da je original mogao biti drugi. Tekst pjesme sam dostavila don Josipu koji veli, da bi možda pripjev mogao biti uzet iz pjesme o Lurdskoj Gospi.
U Kemedu
U Kemedu pojavi Marijin lik
nek zaori svaki u radostan klik.
Zdravo, zdravo, zdravo Marijo!
Sva divna se objavi kao snijeg čist
i sjajnija negoli zvjezdani blist.
Zdravo…
I Hrvat sad k svetištu dolazi tvom
i Bezgrešna, štiti nas, čuvaj nam dom.
Zdravo…
Što se tiče pitanja profesora o nacionalnosti djevojčica koje su vidjele Gospu, odnosno pronašle joj kip kod starog groblja, našla sam podatak u Mađarskom katoličkom leksikonu, http://lexikon.katolikus.hu/M/M%C3%A1riak%C3%A9m%C3%A9nd.html, tu se navodi ime dviju vidjelica, devetogodišnje Margite Rogner i Ane Weis, prema prezimenu njemačke su nacionalnosti, no izvor spominje pet djevojčica, ostale tri bez imena.
Nedavno je ugledala svjetlo dana i knjiga don Josipa koja nosi naslov „Božićno čudo u Okitu”. Okit je brdo u Vodicama pokraj Šibenika, a za čudo je don Josip čuo istražujući, proučavajući marijansku pobožnost nakon Drugoga svjetskog rata među hrvatskim vjernicima. Tasko je nastala knjiga na 224 stranica a iz njenog sadržaja, da se zaključiti da se radi „o stvarnim događajima i stvarnim ljudima, svjedocima toga događaja koji se zbio u nedalekoj prošlosti.
Božićno čudo je ustvari „Božićno cvjetanju klena“, stabla koje mještani zovu klen (klien), a stručni mu je naziv Acer monspessulanum. To je vrsta javora raširena u Dalmaciji gdje je i autohtona vrsta, inače cvate u travnju i svibnju, a može doživjeti i preko tristo godina. Priča veli: uz crkvicu Gospe od Karmela, udaljeno kojih dvadesetak metara, raslo je veliko klenovo stablo, više od četri metra, i račvalo se u tri velike i snažne grane. Na Badnjak bi se svake treće godine dogodila neobjašnjiva pojava. Od tri velike grane procvjetala bi jedna grana, i to samo ona koja je rasla prema crkvici. Pojava se događala redovito, bez obzira na vremenske uvjete od 1880. do 1950. godine, kada su ga komunisti posjekli.
istaknuta slika: https://pecsiegyhazmegye.hu/hirarchivum/3120-mariakemendi-nagyboldogasszony-kegytemplom-bucsuja
Milica Klaić Tarađija
