Izvor na dnu duše -

Literarna sekcija KUD-a „Rešetari”

Nedavno mi došla do ruke knjižica iz daleke 1999. godine u Rešetarima, u Hrvatskoj. U njoj su na 136 stranica objavljeni stihovi hrvatskih pjesnika izvan Hrvatske, informacije o autorima, odnosno uvone riječi Ivana Slišurića koji je birao pjesme. Izdavač je Literarna sekcija „KUD”-a Rešetari, suizdavači su Hrvatski svjetski kongres i Hrvatska matica iseljenika.

Listajući izdanje naišla sam na stihove naših pjesnika, tj. pjesnika iz Mađarske koji su svojim radovima obogatili ovo izdanje: Stipan Blažetin, Stjepan Blažetin, Matilda Bölcs, Marko Dekić, Josip Gujaš Džuretin, Ladislav Gujaš, Mijo Karagić, Đuro Pavić, Marga Šarac, Đuso Šimara Pužarov, Mate Šinković, Ljudevit Škrapić, Jolanka Tišler, Marija Vargaj i Roza Vidaković. Sveukupni broj autora je 29, osim Mađarske zastupljeni su pjesnici iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Rumunjske, te naravno iz Hrvatske, a ovi potonji su članovi Literarne sekcije kulruno-umjetničkog društva. O tematici objavljenih stihova je „izbornik“ Ivan Slišurić napisao: „Tematika je raznovrsna: ljubav prema domovini i rodoljublje, život u tužini i žudnja za zavičajem (dakako, poglavito u suradnika iz iseljeništva), vjerski motivi i moralne dileme, životne tegobe i intimne dvojbe, ljubav, raspršene iluzije, besperspektivnost i samoća. No ima i stihova nadahnutih zanosom i ljepotom, mladosti, srećom i smirenošću.”

Na 99-oj stranici zbirke Izvor na dnu duše objavljena je Pokorna molitva pjesnikinje

Marge Šarac.

Da Sunce grije uvijek
da nam je lijepa riječ lijek
da našem rodu istinski
služi drag jezik materinski

Da zlobu ljudi zaborave
i da jedan drugom sreću prave
da nam svjetle iskrice
koje snaže čisto srce.

Daj nam sve to
Bože snažni
kao i kruh svagdašnji.

Amen.

Na 110-oj stranici možemo pročitati stihove Ljudevita Škrapića pod naslovom 42 Lit.

Šest puta sedam,
sedam puta šest:
vrime biži
kot polski zec.

Letu lita-
ptice naše:
stari kosač
bliže jaše.
Ako jaše,
neka jaše!
Završimo dilo naše

da na zadnje
kad se žanje
i za nami
što ostane.

Na portalu https://hrvatskiglas-berlin.eu/?p=141739 objavljen je članak o tome da su Rešetari 2014. godine gostovali u Mađarskoj, među bunjevačkim Hrvatima u Bačkoj. U selu Csávolyu su ih ugostili u seoskoj knjižnici a dočekao ih je dr Mišo Mandić, pedagog, utemeljitelj Seoskog muzeja lokalne povijesti, nagrađen spomen-plaketom Mađarskog etnografskog društva.

KLD-Rešetari darovao je knjižnici preko 200 knjiga od čega je Školska knjiga darovala oko 100 naslova. Knjige su poklonjene i Visokoj školi „Eötvös József” te knjižnici u mjesnoj sinagogi gdje su imali svoje predstavljanje, čemu je nazočio i predsjednik Saveza Hrvata u Mađarskoj Joso Ostrogonac. Tadašnji predsjednik Ivan De Villa govorio je o radu društva te o oblicima suradnje sa mnogim društvima van granica Hrvatske, a nazočni pjesnici čitali su svoje stihove.

KUD Rešetati postoji i djeluje 76 godina, u ožujku ove godine održana je redovna izvještajna skupština. Izvor: https://resetari.hr/v2/odrzana-76-redovna-izvjestajna-skupstina-kud-a-resetari/

Izvještaje o radu po sekcijama iznijeli su voditelji sekcija za 2025. godinu i predstavili plan rada za 2026. godinu. Svi izvještaji i plan rada za 2026. godinu je usvojen.

Pomoću AI došla sam do slijedećih informacija.

Literarna sekcija KUD-a bila je začetnik i dugogodišnji organizator Rešetaračkih susreta pjesnika i prozaika. Ova manifestacija već desetljećima okuplja autore iz Hrvatske, ali prvenstvenstveno služi kao središnje mjesto povezivanja i očuvanja hrvatske riječi među piscima iz hrvatskog iseljeništva (dijaspore) diljem svijeta a društvo je preraslo u samostalnu udrugu Književno-likovno društvo.

U organizaciji Književno likovnog društva „Rešetari”, u subotu, 3. listopada 2026. godine, u Rešetarima je održana tradicionalna, cjelodnevna književna manifestacija, unutar nje promocije izdanja, među njima i nove zbirke pjesama Ivana Slišurića.