Helena Ivičin, dipl. kateheta – prof. vjeronauka
Vjeronauk (nastao od riječi vjera i nauk) je poučavanje u vjeri u pojedinim vjerskim zajednicama te izborni predmet u školama u kojem djeca uče o svojoj vjeri.
Katolički vjeronauk u Hrvatskoj dijeli se na školski (izborni predmet u školama) i župni, a na njemu se stječu znanja o vjerskim istinama Katoličke crkve. Na vjeronauku u školi obrađuju se svi sadržaji prema planu i programu, dok je župni vjeronauk ili župna kateheza usmjerena na stjecanje iskustva života u vjeri u dotičnoj župnoj zajednici. Na župnom vjeronauku priprema se za sakramente.
Katolički vjeronauk u obrazovnom sustavu
Katolički vjeronauk u Republici Hrvatskoj uveden je 1992. godine temeljem ugovora između Republike Hrvatske i Svete Stolice kao izborni predmet u osnovnoj i obavezni izborni predmet u srednjoj školi (umjesto njega može se izabrati etika), a odvija se prema točno određenom programu odobrenom od strane Hrvatske biskupske konferencije i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Predaju ga diplomirani teolozi i diplomirani katehete koji su položili stručni ispit i imaju mandat biskupa (missio canonica). Katolički vjeronauk održava se i u ustanovama predškolskog odgoja.
Za vrijeme Jugoslavije u Hrvatskoj je vjeronauk bio službeno zabranjen u javnim školama 1952. godine i Teološki fakultet u Zagrebu isključen iz Sveučilišta.
Katolički vjeronauk u župama
Župni vjeronauk zamišljen je kao odgoj u vjeri gdje se vjernicima svih uzrasta (predškolska djeca, osnovnoškolci, srednjoškolci, studenti, odrasli, starije osobe) pruža živo iskustvo vjere.
Dječji vjeronauk u praksi se često održava pod vidom priprave za sakramente (prva pričest, sveta potvrda/krizma).
Katekumenat osobiti je oblik župnog vjeronauka kod kojega se odrasle osobe kroz duže vremensko razdoblje pripremaju za krštenje, što ga obično primaju u Vazmenom bdjenju.
Kako se upisuje na katolički vjeronauk?
Vjeronauk je izborni predmet dok ga se ne izabere, a tada postaje obvezan.
Pri upisu u 1. razred osnovne škole roditelj/skrbnik djeteta dobije anketni listić o mogućnosti izbora pohađanja vjeronauka (katolički, pravoslavni, islamski, evanđeoski i dr). Ako roditelj/skrbnik odluči da dijete ide na vjeronauk tada vjeronauk postaje obvezni predmet za one učenike koji ga izaberu. O izboru katoličkog vjeronauka kao obveznog predmeta daje se pisana izjava (anketni listić) ravnatelju škole. Nastava katoličkog vjeronauka u javnim osnovnim i srednjim školama izvodi se pod istim uvjetima pod kojima se izvodi nastava ostalih obveznih predmeta, napose s obzirom na položaj vjeronauka unutar rasporeda sati.
Izvođenje nastave vjeronauka
Nastava katoličkoga vjeronauka izvodi se u okviru nastavnog plana i programa s dva (2) školska sata tjedno. Za formiranje razrednoga odjela odnosno odgojno-obrazovne skupine za izvođenje nastave katoličkoga vjeronauka u redovitim prilikama mora biti najmanje sedam (7) učenika. Ako nema dovoljan broj učenika u razrednom odjelu spaja se više razrednih odjela.
Nastavne planove i programe katoličkog vjeronauka za javne osnovne i srednje škole izrađuje Hrvatska biskupska konferencija (HBK), a na njihov prijedlog donosi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS).
Katolički vjeronauk odnosno vjerski odgoj izvode osobe kojima je dijecezanski biskup izdao ispravu o kanonskome mandatu (missio canonica) i koji ispunjavaju potrebne uvjete u skladu s važećim propisima Republike Hrvatske.
Dijecezanski biskup ima pravo svojim dekretom opozvati kanonski mandat (missio canonica) za poučavanje katoličkoga vjeronauka odnosno vjerskoga odgoja zbog nedostatka s obzirom na ispravnost naučavanja i s obzirom na osobno ćudoređe.
O trajnom stručnom usavršavanju vjeroučitelja brine se Hrvatska biskupska konferencija u suradnji s Ministarstvom prosvjete i športa, Agencijom za odgoj i obrazovanje te (nad)biskupijskim katehetskim uredima.
Nastavu katoličkoga vjeronauka u javnim osnovnim i srednjim školama mogu izvoditi:
– diplomirani teolozi odnosno vjeroučitelji s ekvivalentnom visokom teološkom stručnom spremom (VII/I)
– diplomirani katehete odnosno vjeroučitelji s ekvivalentnom visokom stručnom spremom iz religiozne pedagogije i katehetike (VII/I).
– katehete kojima se diplomom priznaje viša stručna sprema iz religiozne pedagogije i katehetike, odnosno vjeroučitelji s ekvivalentnom višom stručnom spremom (VI), uz uvjet da su svoje teološko-katehetsko školovanje završili do kraja 1998. godine.
– u odjelima razredne nastave mogu izvoditi i katehete odnosno vjeroučitelji koji imaju diplomu ili ekvivalentnu ispravu o srednjoj stručnoj spremi (IV) iz religiozne pedagogije i katehetike, uz uvjet da su svoje teološko-katehetsko školovanje završili prije uvođenja vjeronauka u hrvatski školski sustav (šk. god. 1991/92.).
– Župnici, zbog naravi svoje službe, imaju pravo izvoditi nastavu katoličkog vjeronauka u školi i s nekoliko sati tjedno.
Vjeronaučni udžbenici školski su udžbenici koji su u svemu izjednačeni sa školskim udžbenicima za obvezni predmet, s time da moraju imati odobrenje Hrvatske biskupske konferencije, što mora biti navedeno u impresumu udžbenika.
Za sada nemamo mogućnosti izbora udžbenika jer je za svako pojedino godište izdan samo jedan komplet (udžbenik + radna bilježnica). Izdavači su Kršćanska sadašnjost i Glas koncila.
- razred: Učimo ljubiti Boga i ljude (udžbenik i radna bilježnica)
- razred: Rastimo u zahvalnosti (udžbenik i radna bilježnica)
- razred: Za stolom ljubavi i pomirenja (udžbenik i radna bilježnica)
- razred: Na putu vjere (udžbenik i radna bilježnica)
- razred: Ja sam put (udžbenik i radna bilježnica)
- razred: Pozvani na slobodu (udžbenik i radna bilježnica)
- razred: Zajedno u ljubavi (samo udžbenik)
- razred: S Kristom u život (samo udžbenik)
Elementi za praćenje i ocjenjivanje u nastavi vjeronauka su: znanje, zalaganje, stvaralačko izražavanje te kultura međusobne komunikacije. Svaki od ovih elemenata ocjenjuje se brojčanom ocjenom od 1 do 5, a svaka se ocjena mora i pismeno obrazložiti u učeničkom imeniku.
Vjeroučitelj može biti i razrednik određenog razrednog odjela (od 5.-8. razreda) ili voditi neku izvannastavnu aktivnost.
