Na hodočasničkoj ruti Đur-Ostrogon
Ponovo oživjelo hodočasno mjesto Rackih Hrvata u Mađarskoj je smješteno na alternativnoj Stazi hodočasnika od Đuda do Ostrogona. Na ovoj stazi se nalazi marijansko svetište i marijanski izvor kod feketske kapelice u Dušnoku. Dušnok (mađ. Dusnok) je selo podunavskih Hrvata u jugoistočnoj Mađarskoj, u Bačko-kiškunskoj županiji, na pola puta između Kalače i Baje. Dušnočki Hrvati se nazivaju rackim Hrvatima, govore rackim hrvatskim jezikom, a njihovo doseljenje u Dušnok se dogodilo u 16. stoljeću kada su se katoličke hrvatske obitelji bježeći od Turaka s područja današnje Hrvatske nastanili na ovom teritoriju vijugavog potoka Voša (mađ. Vajas). Naziv dušnok potječe od slavenske riječi dušenik koja označava otkupljivanje duše. Prema starom običaju, vlastelin sela je dao slobodu slugi ili zemljoradniku ukoliko su mu oni obećali da će za spokoj vlastelinove duše održati misno slavlje i svake godine na danu njegove smrti odat će mu čast i veliku misu.
Hodočasnici od 2013. godine odlaze na hodočasće u Dušnok posjetiti obnovljenu kapelicu Crne Gospe koja se nalazi u nekadašnjem selu Feketu pored Dušnoka. Kapela je sagrađena 1855, pored malog jezera. Prema vjerovanjima na mjestu kapele je stajala jedna vrba oko koje su mještani primijetili jako svijetlo, a nakon toga Blaženu Djevicu Mariju kako prede na preslici. Ispod ove vrbe nikada nije snijeg ostao, rastopilo se odmah. Marijanski izvor Dušnočani su smatrali ljekovitom vodom koja hrani nikada neisušeno jezero. Mještani su nekoć na blagdanima Djevice Marije održavali proštenja i bučure, hodočasnici su se na rackom jeziku molili molitve i krunicu te pjevali pjesme posvećene Mariji. U vodi jezera su oprali noge, ruke i lice te otišli na svetu misu u dušnočku crkvu koja se nalazi u centralnom dijelu Dušnoka.
Crkva je posvećena svetom Filipu i Jakovu, a sagrađena je 1814. godine. Povijest crkve se datira od 1744. godine kada je kalački nadbiskup sagradio staru crkvu od suhog drva. Oko crkve su se Raci nastanili, tamo se nalazila škola, tamo su bili smješteni dom kulture i kuće rackih obitelji, ali u velikom požaru 1780. crkva i veliki dio naselja su izgorjeli. Crkva je ponovo sagrađena i prema podacima do 1832. godine svete mise, pogrebni obredi i vjenčanja su se održavali samo na hrvatskom jeziku. Na kraju 19. stoljeća crkveni obredi su bili na rackom i na mađarskom jeziku, svećenik je uvijek bio podrijetlom Hrvat, a kapelan Mađar. Svake nedelje su bile služene 4 svete mise, danas se slave 3 mise (u subotu navečer, u nedelju misa za mlade u pola 9 i velika misa u 10 sati). Iako je službeni jezik crkve bio hrvatski, zbog jake asimilacije hrvatske mise su s vremenom zapuštene. Dušnočani zadržali su jedan poseban turski običaj koji se veže uz najveći turski simbol, mladi Mjesec. Naime Hrvati u Dušnoku u nedelju za vrijeme mladog Mjeseca imaju misu i molitvu krunice na hrvatskom jeziku. U periodu od Uskrsa do rujna nakon svake nedelje mladog Mjeseca hrvatski vjernici idu na procesiju. U crkvi se nalaze prekrasne slike koje je oslikao Lajos Márton, dok oltarnu sliku je napravio Asztrik Kákonyi. Mještani su izuzetno ponosni na 33 metara visok zvonik i na zvona koja su posvećena svetom Josipu, težina im iznosi 250 kg. Angsterove orgulje dugih niz godina nisu bile korištene, ali 2014. godine, na 200. obljetnicu crkve samouprava Dušnoka je obnovila i orgulje su ponovo zasvirale. Pored crkve se nalazi odmorište za hodočasnike koje nudi smještaj i noćenje za 30 osoba. Na obali Voša izgrađena je Staza bračnih parova koja je 1,5 km dugačka i sadrži 15 postaja. Kod svake postaje se nalazi jedan citat iz Biblije, jedna duhovna misao, jedna vjerska slika i jedno pitanje upućeno bračnim parovima. Kao kalvarijske postaje potiču parove na razmišljanje, rješavanje problema, na ljubav i poštivanje partnera. Hodočasnici obilaskom dušnočke crkve, marijanskog svetišta i „staze radosti” pridobit će duhovnu obnovu i mir. Posjetitelji Dušnoka prilikom dušnočkih rackih programa poput Rackog prela, Rackih Duhova, Dana Hrvata, Racke šetnje, Rackog Božića i susreta hrvatskih pjevačkih zborova na svetoj misi pjesme i molitve moći će čuti na hrvatskom (rackom) jeziku.
Lilla Trubics
