Piše: Vesna Kukavica
Stotinjak fotografija i pregršt raznovrsnih tekstualnih priloga vezanih uz hrvatsko iseljeništvo i naše manjinske zajednice u aktualnom trenutku pandemije koronavirusa i potresa u Zagrebu donosi na sedamdesetak stranica novi broj časopisa Matica
Nakon čitanja čestitki za Uskrs u novome broju časopisa Matica broj 4 (2020.), osvježite uspomene iz djetinjstva na autohtono hrvatsko bilje povezano s našim uskršnjim običajima koje opisuju Luka i Darko Mihelj. Svezak je fokusiran, uz vijesti iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH i posljedice potresa u Županiji zagrebačkoj i glavnome gradu svih Hrvata Zagrebu, na prirodne i kulturno-povijesne znamenitosti, te suvremene društveno-gospodarske značajke otoka Pašmana, smještenoga u zadarskome arhipelagu. Opisana je i nesvakidašnja misaona i zbiljska veza najuspješnijeg Newyorčanina hrvatskih korijena u svijetu sportske televizije – ovjenčanog s čak 37 Emmyja – Petera Radovicha Jr. (51), koji svake godine sa suprugom Nancy i trojicom sinova barem četiri ljetna tjedna puni baterije na otoku Pašmanu u Neviđanima, rodnome zavičaju vlastitih roditelja. Na svom twitter profilu on ovih dana razmjenjuje poruke sa Zlatkom Dalićem i braćom Sinković o potresu, a svojim prijateljem iz djetinjstva Alanom Medićem – voditeljem Epidemiološke službe u Zavodu za javno zdravstvo u Zadru o razmjerima zaraze u SAD-u i u Dalmaciji te njezinu europskome susjedstvu.
Uz poruke ohrabrenja i blizine ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Mije Marića i državnoga tajnika Središnjeg državnoga ureda za Hrvate izvan domovine Zvonka Milasa vezane uz pandemiju koronavirusa, donosimo obavijesti o Matičinim kulturnim i obrazovnim programima te budućim školama hrvatskoga jezika i kulture. Nadalje, čitateljima su predočeni razmjeri pandemije koronavirusa u Španjolskoj, gdje žive i rade suvremeni hrvatski pečalbari uz neveliku našu stariju iseljeničku zajednicu. Građu travanjskoga sveska obogaćuju i priče iz povijesti globalnoga zdravlja u kojoj su Hrvati nerijetko ostvarili ključna rješenja poput dubrovačkoga izuma prve karantene u svijetu o čemu piše Ivo Lučić.
Izdvojeni su bitni događaji vezani uz hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a s naglaskom na zdravstvenu i gospodarsku solidarnost 27 članica kao i skrb o svim građanima Unije, uključujući i akcijski plan repatrijacije – koji je spasio ovoga ožujka, uz brojne druge Europljane, više od tisuću hrvatskih državljana koji su se zatekli u inozemstvu u korona krizi od naših studenata na Erazmusu do poslovnih ljudi u tzv. trećim zemljama. Atraktivan je prilog o novom IMIN-ovom trojezičnom hrvatskom Portalu za migracije (Demosmigrant), koji kategorizira internetske izvore podataka o migracijskim izazovima. Kad već guglate, skrećemo vam pozornost i na prilog o novom portalu Jezik.hr zagrebačkoga IHJJ-a prigodom završetka Mjeseca hrvatskoga jezika (21. II. – 17. III. 2020.), koji na internetu donosi najvažnije priručnike i mrežne izvore koji će u vrijeme škole na daljinu pomoći učenicima u domovini i Hrvatskoj nastavi u inozemstvu da što jednostavnije dođu do informacija potrebnih za svladavanje gradiva hrvatskoga jezika. Iz iseljeničke povijesti, prigodom Mjeseca hrvatskoga jezika osvrćemo se na prinose naše emigrantske akademske zajednice vezane uz Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika uz analizu uloge ondašnjih članova Izvršnoga odbora Matice iseljenika Hrvatske među kojima su bili, uz predsjednika MIH-a Većeslava Holjevca, povjesničar Franjo Tuđman i slavni pisac Miroslav Krleža.
Novostima o Europskoj prijestolnici kulture 2020 – gradu Rijeci, pridružena je priča o nastanku Baltazar-grada, kreiranog prema vizuri tog primorskoga grada ispod Učke, kojim šeće najslavniji hrvatski animirani lik profesor Baltazar iz kultne Zagrebačke škole animiranoga filma već 60 godina. Profesor Baltazar je idealan lik i za vrijeme u kojem živimo jer pomaže svojim sugrađanima, promiče nenasilje i toleranciju, prijateljstvo i dobrotu. Fantastičan je prilog o arhitektu Radovanu Tajderu s višedesetljetnom bečkom adresom, nedavno ovjenčanom domovinskom Nagradom za životno djelo koja nosi ime znamenitog hrvatskog arhitekta Viktora Kovačića, uz vijest da se Tajder uvrstio među iseljeničke filantrope – darujući svoja vrijedna djela i graditeljske memorabilije Muzeju za umjetnost i obrt u rodnome Zagrebu.
Ekološki dašak iz Lijepe Naše zrači iz slikopisa posvećenog Svjetskom danu voda i obnovljivim izvorima energije. Obljetničke teme, pored godišnjica rođenja i smrti planetarno slavnog violinista, filantropa i vodećeg aktiviste američkih Hrvata glazbenika Zlatka Balokovića, nisu zaobišle ni šibensko kazalište (osnovano prije 150 godina), čiji su kreativci iznjedrili najstariji i najkreativniji šezdesetgodišnji međunarodni festival dječjeg scenskog stvaralaštva u ovom dijelu Europe.
Čitateljima podastiremo i raznovrstan izbor prijevoda hrvatske knjige čitanijih suvremenih pisaca raznih žanrova s hrvatskoga na strane jezike, uključujući širi prikaz knjige jezikoslovca Marija Grčevića „Ime ‘Hrvat’ u etnogenezi južnih Slavena”. Tristotinjak stranica Grčevićeve monografije podijeljeno je pregledno na šest znakovito naslovljenih poglavlja: Alpski Hrvati, Hrvati i islam, Hrvati i pravoslavlje, „Hrvacki” istumačeno i „srpski” napisano, O Dubrovačkoj Republici i Boki kotorskoj.
Uz novosti o revitalizaciji kulturnog života hrvatske zajednice iz Čilea, skrećemo vam pozornost na tekst vezan uz vrijednu izložbu hrvatskih modernih slikara u Budimpešti, održanoj u Mađarskoj u sklopu kulturnog programa hrvatskoga predsjedanja Vijećem EU-a.
Rubrika posvećena našim katoličkim misijama u svijetu u ovom svesku časopisa Matica hvali zlatni jubilej HKM London i njezin dvojezični časopis koji izlazi u Engleskoj već trinaest godina pod nazivom Most / The Bridge, a o kojem piše sveučilišni profesor Gojko Bežovan. Stalne rubrike Crorama i vijesti iz sporta mozaično su složene od događaja vezanih uz humanitarne aktivnosti u dvostrukoj krizi od globalno prisutnog koronavirusa do lokalnog potresa koji je zadesio zagrebačko područje i naš glavni grad Zagreb. Zagrebački Ured za upravljanje hitnim situacijama izvijestio je da je u Zagrebu u potresu, kakav je naš glavni grad doživio i prije 140 godina, oštećeno ukupno 26.197 građevina, od toga su 9.642 obiteljske kuće.
I na kraju, ne propustite priloge stalnih Matičinih kolumnista kao što su abecednim redom Šimun Šito Ćorić, Darko Mihelj, Marin Knezović, Marjana Kremer, Vesna Kukavica, Davor Schopf, Nino Sorić i Sanja Vulić.
Uz stotinjak fotografija s pet kontinenata, svaki prilog časopisa Matica ima i sažetak na engleskom jeziku. Časopis Matica je u šezdesetdevetome godištu izlaženja, a aktualna je urednica Ljerka Galic.
Vidi: Digitalni repozitorij časopisa Matica:
https://matis.hr/wp-content/uploads/2020/04/Matica-2020_4.pdf
