Gospodar nebeskih i podzemnih voda
U narodnim legendama i pjesmama-legendama koje su djelomično formirane pod utjecajem kanonskog života svetaca, sv. Nikola je pokrovitelj mornara i ribara – spasava lađu za vrijeme bure; usp. običaj ribara da prvi ulov žrtvuju sv. Nikoli (SM ER natuknica Nikola sv.)
U bugarskoj pučkoj tradiciji sv. Nikola, kao gospodar voda, ljude spašava od utapanja (Strausz 1897:70). U bugarskim koledarskim pjesmama opisuje se kao krilati svetac, zmajeviti junak koji može nadletati nad morskoj pućini i visovima, na zemlji, te mu pripadaju nebeske i podzemne vode (Popov 2002:70).
U srpskoj tradiciji Bog svetom Nikoli dodijeli na vodi brodove, stoga je on zaštitnik brodara. Brodari se pomole Bogu i sv. Nikoli te budu spaseni. On u snu spasava brodolomnike (Krstić 1984:33, 69, 603).
Iz hrvatskih molitvica također doznajemo da se sv. Nikola dovodi u vezi s morem i plovidbom i skupa s Gospom bori se protiv nečista («huda stvar»), koga oni, udružujući se pobijede, bacaju u more. Druga paralela bila bi: sv. Nikola veže vodenog đavola i baca ga na dno mora (Krstić 1984:471).
Sv. Nikola je kod slavenskih naroda smatran za pokrovitelja moreplovaca, trgovaca, lovaca, vodeničara, ovčara (SM ER natuknica Nikola sv.). Svetac je ujedno patron mađarskih i hrvatskih vodeničara (mlinara) na Muri, Dravi i u Segedinu, ribara, pekara, trgovaca žita i vina te stoke, apotekara, graditelja mostova, zarobljenih, hodočasnika, djevojaka za udaju, đaka i cehova, itd. (Priopćio Ernest Eperjessy, Bálint 1998 II.: 36, 48). No, to što je zaštitnik vodeničara, ribara, graditelja mostova nije nikako slučajno, naime, vezuje se za vodu.
Đuro Franković
