Sveti Jakub – žito u kup
Bunjevci se služe imenom Jakov. U baranjskih se Šokaca navodi prezime: Jakubović
Sveti Jakub – žito u kup, kazuju podravski Hrvati.
Slovaci u Mađarskoj za svetog Jakuba i svetu Anu kazuju da na polju polažu krstine, pa ih mogu i razbacati.
U mohačkim se vinogradima blagdan svetog Jakova slavi i danas. Predaja govori da je jednom neki Jevrejin po imenu Wolf, mjesni veleposjednik, svoj vinograd želio zaštiti od oluje pucnjavom topova. Jednom se dogodilo da se na dan svetog Jakova uzalud pucalo protiv oluje. Tada se Wolf zarekao da će se u Gospinoj kapelici svake godine na dan svetog Jakova održati sveta misa. Dok je bio živ uvijek je u procesiji nosio posvećenu svijeću. Vlasnici vinograda u Mohaču i danas čuvaju ovaj običaj. Na blagdan svetog Jakova se pričesti hostijom od novog žita, a misna žrtva se podnosi novim vinom.
Ako ne curi na Jakova, bit će oštra zimska doba, kazuje se u Židanu.
Istaknuta slika: Kip Sv. Jakova u Vácu.
