Upoznajte Kukinj!

Domaćin kampa po drugi put zaklada Zornica

U suradnji Lokalne samouprave Kukinj i Zaklade Zornica od 3. do 9. srpnja po drugi put je organiziran kamp Upoznajte Kukinj! u selu Kukinju, nadomak grada Pečuha. Prvi spomen imena sela datiran je 1332. godine u obliku Koke, ime Kukinj, ili na mađarskom Kökény, dobija krajem 18. stoljeća, u Baranji je tijekom 1785./86. godine obavljen popis vodenica, kada se navodi da u selu postoje dvije trećerazredne vodenice, a ime sela je mađarski Kökény, a hrvatski Kukinj /iz rukopisa: Povijest sela Kukinja-Gyula Erdődy/.

Teta Katica Kovač veže pocelicu

Selo je oslobođeno od Turaka 16. listopada 1686. godine, kada se predala turska vojska, njih 3000 vojnika koji su držali pečušku tvrđavu. Iz popisa pučanstva iz godine 1696. doznajemo da su žitelji sela katolici, da pripadaju pečuškom biskupu, a porez su te godine plaćali: Stephanus Ivanis, Martinus Csobanovics, Martinus Bosnyak, Thomas Antolovich. Intenzivnije useljenje Hrvata u županiju Baranju vezuje se uz ime biskupa Ignacija M. Radonayja, koji je između 1686.-1703. obnašao tu dužnost, cilj mu je bio da napuči napuštena zemljišta svojeg vlastelinstva, odnosno da poveća broj katoličkog življa.

Djeca oko glasovira u Kopačevu, ispred tablice s imenima dotadašnjih pastora

U 19. stoljeću je o stanovništvu je zabilježeno da je hrvatsko, a sebe, svoj jezik i nošnju nazivaju „bošnjačkom”, kao i u ostalih 8 naselja u blizini Pečuha, koji su doseljeni iz Bosne, aludirajući u svom nazivu na mjesto odakle potječu. Povjesničari tvrde da je hrvatsko pučanstvo iz Bosne dolazilo i s turskom vojskom, a svakako i kasnije, nakon Turaka.

Fanni Papp nacrtala detalj groblja

Selo je 15. stoljeću pripadalo imanju Pečuške Biskupije, a kasnije je dodijeljeno sa mnogim drugim naseljima Bogoslovnom učilištu. Ovdje su podignuti biskupski podrumi, odmaralište za „mlade popove“, kako ih je nazivalo stanovništvo. Prije točno 250. godina podignuta je kapelica sa šetnicama.

Mali odmor ispred kukinjske kapele

Petnaestoro djece sudjelovalo je taboru, a znatan dio programa imao je hrvatski sadržaj te posvećen je obilasku sakralnih spomenika naselja. Djeca su pokazala izuzetno zanimanje za hrvatske sadržaje i imala znatne informacije o hrvatskoj kulturi.

Postaje kalvarije oko crkve nacrtao Dominik Šimai

U sklopu programa održan je jednodnevni izlet u Hrvatsku, u Kopačevo, gdje ih je primio pastor János Kettős i pokazao im je mjesnu reformatorsku crkvu te govorio o vjerskom životu Mađara u tom naselju. Na kraju tabora djeca su ispunila test o naučenom koji je pokazao da su mnogo toga zapamtila za vrijeme zanimanja.

U zbrici starih predmeta

Tabor je ostvaren uz novčanu pomoć Ministarstva ljudskih resursa Republike Mađarske u iznosu od 500.000 Ft na éemo se organizatori i ovim putem zahvaljuju.