O njemu najviše svjedoči njegovo Evanđelje.
Sv. Marko bio je odličan pučki pripovijedač. Događaje iz Isusova života opisuje veoma jasno i potkrijepljeno detaljima koje drugi evanđelisti ne uočavaju. Imao je oštro oko, dubok i istančan osjećaj za opažanje i onoga što se drugima nije činilo tako važno. Bio je Petrov pratitelj slušao ga, i izrečeno je stavljao na papirus za potrebe vjernika rimske općine.
Na blagdan sveca obavlja se blagoslov polja, koji i danas živi u vjerskim zajednicama. Mnogi se sjećaju procesije kada se doista izlazilo u polje da bi se otišlo do poljskog križa moleći, pjevajući, zastavama i raspelom. Sada se samo izlazi iz crkve i okrećući se prema četiri strane svijeta izmoli božji blagoslov, a ponegdje se obred održava u crkvi.
O blagoslovu polja u Bosni i Hercegovini piše prof. dr. fra Stjepan Duvnjak:
U brojnim okružnicama biskupa i Uprave franjevačke provincije Bosne Srebrene, u kojima se donose odredbe, upute, poticaji i upozorenja, uopće se ne spominje blagoslov polja. On je bio posve razumljiv u vrijeme kad je poljodjelstvo bilo glavna djelatnost. Iz gore spomenutoga Običajnika župe Vareš saznajemo da blagoslov polja počinje na blagdan sv. Marka: „Na Markov dan bude ovdi blagoslov prvi i misa“ (str.2). „Po Varhovinama selima spadajućim na ovu župu običaju biti Poljski Blagoslovi i to ima bit u dneve raditnje. Ovi dogovore se s parokom i tada isti seljani običaju upisat po koje janje oli kozle oli tele jali po koji groš od para. Misa obično ima bit za plodnost njivah i za ugodbu godine; a po ostalim selima ako hoće tko i po grobljima kada se kom svidi, a obično svetkovinam misnika izvedu na groblje a jok nediljom radi pazara“ (str.4). Dakle blagoslovi su bili u radne dane i na svetkovine i to po grobljima. Groblja su bila mjesta gdje se najčešće slavila misa. U nekim prilikama su bila izjednačena s crkvom. Tako u vrijeme jubilarnih i izvanrednih oprosta gdje je uz ostale uvjete trebalo pohoditi crkvu, vjernici kojima je crkva bila daleko umjesto crkve mogli su pohoditi groblje (AFSKS, Pok 2, str. 209).
*****
Blagoslov polja nije samo tradicija, već zahvalna molitva Svevišenjem koji je jedini istinski darovatelj svih koji mu se utječu. Ovom prigodom zahvaljujemo za sve plodove koje nam Gospodin udjeljuje preko našeg truda na poljima, ali i sav trud i rad kojim ostvarujemo za dostojan život. Također molimo da svaki naš rad bude pošten i blagoslovljen, a naš život poštovanja dostojan. Vjerni puk predvođen svećenikom, usrdnim molitvama i zazivima išće zaštitu od svih ovozemnih zala.
Obred blagoslova polja započinje pjevanjem litanija u kojima se zaziva sve svete patrijarhe i proroke, svetog Petra i Pavla i ostalo društvo nebesnika. Svećenika u procesiji prate ministranti koji nose križ, svijeću, tri svijeće i blagoslovljenu vodu. Nakon litanija svećenik pjevajući zazivlje, a puk odgovara.
-Svećenik: Po znamenju Svetog križa od neprijatelja naših!
–Puk odgovori: Oslobodi nas, Gospodine!
-Svećenik prekriži istok pa se okrene prema jugu, potom zapadu i na kraju prema sjeveru, ponavljajući zazive.
–Svećenik: Od munje, groma, i zle godine!
-Puk: Oslobodi nas, Gospodine!
–Svećenik:Od kuge, glada, rata i zla svakoga.
–Puk: Oslobodi nas gospodine!
–Svećenik: Da se dostojiš plodove zemlje dati i uzdržati!
–Puk: Tebe molimo usliši nas!
Odabrala: MKT
