Dani darivanja

Barbara
Obilježavanje Svete Barbare (4.12.) ranokršćanske mučenice, u narodu je povezano sa sijanjem pšenice ili raži. Izrasla u podlošku postavljanja na božićnom stolu ili ispod okićene božićne smreke. Izniklim zelenilom se u narodnim objašnjenjima pokušalo prizvati obilje u idućoj godini.
Sveta Barbara je zaštitnica pogibeljnih zanimanja vatrogasaca, rudara i vojnika, a seljaci je prizivaju i utječu se pod njezinu zaštitu za nevremena ili protiv groma. Kršćanska tradicija ju poznaje i kao zaštitnicu dobre smrti, a uvrštena je među četrnaest svetaca – pomoćnika u nevoljama. U nekim krajevima i na taj dan se obilaze kuće, djeca čestitaju ukućanima, a oni ih darivaju.

Nikola
Dan Svetog Nikole, Mikule ili Nikolajze (6.12.), velikog sveca, biskupa iz maloazijskog grada Mire, slavi se u gotovo svim krajevima Hrvatske. O tome uvjerljivo svjedoče kapelice i crkve koje su mu posvećene. Uz ovog sveca vezuju se brojne legende o dobročinstvima sirotinji i djeci. Hrvatska, kao dio građanskog europskog kulturnog kruga, obilježava taj dan kao dan darivanja djece.  Pučka tradicija poznaje maskiranje i obilaske svetog Nikole i krampusa, koji noseći lance i šibe uz strašni izgled plaši grješne, posebno djecu. Nikola daruje dobre voćem i slatkišima.
Postoji tradicija darivanja djece uz nevidljivog sveca koji darove ostavlja na prozoru u pripremljenim čizmicama ili čarapama uz pisamce s napisanim željama. Svetom Nikoli se utječu putnici i mornari.

Lucija
Ulogu darivanja u južnim krajevima i otocima Hrvatske, tradicionalno je preuzela sveta Lucija (13.12.). Na njen su se dan darivala djeca voćem, slatkišima ili suhim smokvama ostavljenim u čarapama, pod jastukom ili papučama.
Taj dan je najkraći u godini.
U krajevima gdje se na Svetu Barbaru nije sijala pšenica to se običavalo za Svetu Luciju, a njeno sijanje i rast je pribavljao snagu i obilje kroz iduću godinu.
U narodu se ova svetica smatrala zaštitnicom vida, pa su uz njen dan postojale zabrane tkanja, vezenja ili šivanja. Pučko etimologijsko značenje lux, lucere prevodi kao svjetlost, a značenje se veže uz nošenje žeravice i gatanje, te obilaske mladeži po kućama u kojima su obitavale djevojke. Njih su strašili osvjetljenim, izdubenim bundevama (s izrezanim licem).

Comments are closed.