Ù-csi vier-no dò-bré stvá-ri…
Getsemanski vrt u alegorijskom smislu bio bi vrt Kristovih muka, gdje mu je, moleći se, iz tijela potekao krvavi znoj, prije no što je bio uhvaćen, mučen i na križu razapet.
A sada da vidimo i sadržaj ove male slovnice, koja bi bila ustvari jedna potanka knjižica, jest gramatika hrvatskog jezika na svega 30 stranica. Učenici su na taj način dobili uvid u glasovni sustav i slova. „Naš hrvatski jezik ima sleđeće glase i slove”, no u tekstu već se „hrvatski” navodi, a ne kao u naslovu, te ima ukopno 32 glasova i toliko slova, a za neka se autor poslužio pismom iz mađarskog jezika, znači, umjesto đ stoji mađarsko „gy”, a za samoglasnik e navodi se „e” i „é”, no pored ć, navodi se i „tj”, dok manjka dž, ili je ono možda ono „dj” koje se donosi odmah iza slova d. Dakle, javlja se višak u samoglasnicima, dok se slogotvorno „r” ovako tretira: „Neprekidni glas r je samoglasnik, kad med dvimi suglasnih stoji: vrt, hrvat” (tako, malim slovom piše autor imenicu Hrvat pod utjecajem mađarskog pravopisa).
Slog i riči se nalaze u II. poglavlju te se redom navodi: Naglasivanje, a unutar naglasaka ova četiri: hitri, poskočni, spadajući i lizeći; prijeglas se ustvari naziva Preglašanje. Potom slijede vrste riječi, kojih ima devet. Sklanjanje riječi bilo bi Premeninjanje ričih i Klonitba te slijedi Spol ili rod. Zaredom se donose imenice muškog roda tj. mužkoga spola i Imenice ženskoga roda i na kraju Imenice sridnjega roda uz opaske, tj. u njima skreće se pozornost školaraca na neke padeže. Pridjevi se navode kao Pridivki pa se oni i sklanjaju, hoću reći, riječ je ustvari o Klonitbi pridivkov, uz Opazke. Zaimenice bile bi zamjenice, dok se navode zaredom i brojevi. Pod XVII. podnaslovom donosi se Sprega, kao i ovo: Glagoli se sprezaju:
1. glede na vrime.
2. glede na način.
3. glede na broj.
4. glede na lice ili peršonu.
Ova zadnja riječ u gornjem tekstu bila bi peršona tj. osoba, a ponovno rabljena riječ glede, eto, nije nikakva nova tvorevina, već su se s njom služili i naši Hrvati u Zapadnoj Ugarskoj.
Ne bih produljio s drugim vrstama riječi koje se još u slovnici navode, ne zbog toga što u ovoj meni poklonjenoj brošuri listovi nisu razrezani, i mađarskim slovima nije krasopisom i crvenom tintom upisano što na mađarskom znači pojedino poglavlje, već na 25. stranici pod XVIII. Govor stoji, a iznad naknadno dodato: A beszéd – a mondat. Rečenica je govor, kim izjavimo, ča od čega znamo. To, od čega znamo, zove se podmét rečenice, a to, ča od podmeta znamo, zove se izjava rečenice. Dakako, rečenica može biti Prosta: Čista, i raširena rečenica i imamo Složene rečenice. Na samom kraju piše: Ravni i neravni govor, a u zadnjem poglavlju donosi se XX. Rastavki. Nisam siguran da ste već čuli za pikicu (točka), zariz, dvi pikice (dvotočje), upitnicu (upitnik), zovnicu (uskličnik), razvoj ili crticu (ovu zadnju da)?
Sve o svemu, dobro je znati da su Naše novine u Đuru (Győr) početkom prošlog stoljeća o učenicima vodile skrb, izdavale školska pomagala, glede učenja hrvatskog jezika.
Đuro Franković
LIT.: Đuro Franković 520. obljetnica školstva Hrvata u Gradišću Prve Početnice (Abecevice) u 18. stoljeću. In. Hrvatski kalendar 2010, Croatica, Budimpešta; Horváth Sándor: Iskola, könyv, kultúra http://www.sulinet.hu/oroksegtar/data/100_falu/Narda/pages/011 iskola konyv. htm; Andrea Zorka Kinda-Berlakovich Dvojezično školstvo gradišćanskih Hrvatov u pred- i pobojnom vrimenu Dokumentacija s bigrafijami i izvještaji svidkov Eizenstadt, 2001.; István Nyomárkay Kultúra és könyvnyomtatás a felvilágosodás korában http://www.epa.hu /00000/00032/00020/pdf/nyomarkay.pdf; V. Previšić početnice (natuknica) Hrvatski leksikon Naklada leksikon d.o.o. Zagreb 1997.; Zoran Velagić Nekoliko vidova prosvjetnog rada na hrvatskom sjeveru osamnaestog stoljeća (internet)
