Prisutan svakoga dana
U Hrvatskoj ima više župa posvećenih svetom Nikoli, zaštitniku djece i pomoraca. Ako upišete u tražilicu na svom kompjutoru župa sv. Nikole, izbacit će vam imena brojnih naselja,odnos o župa. Primjerice: Metković, Rijeka – Krnjevo, Koprivnica, Sikirevci, Cavtat, Ćilipi-Konavle, Stenjevac II.-Zagreb, Jaska, mi vas ovaj put vodimo do Jastrebarskog, župe koja je utemeljena prije 1257. godine jer se te godine spominje u povelji kralja Bele IV. Zanimljivost iz 1848., u spomenu iz iste godine se navodi kako se na temelju zakona moraju od 19. studenoga 1848. g. na narodnom jeziku voditi „vsi zapisniki, koji predi vu latinskom vodili se jesu.” Tako su se na hrvatskom počele voditi matice, službeni izvještaji i pisma. Župna crkva je od starine smještena na istom mjestu gdje i danas, na prirodnom brežuljku, koji se prije spuštao sve do ceste. Građani i magistrat gradili su crkvu u današnjem obliku od 1772. do 1775, u vrijeme župnika Stjepana Arbanasa, kotarskog dekana i začasnog kanonika zagrebačkog. U vrijeme gradnje crkve, 1772-1775, kapela svetog Petra, koju je prizidao 1561. hrvatski ban Petar Erdödy, pretvorena je u sadašnju sakristiju. Naročito je vrijedan nadgrobni spomenik hrvatskog bana Petra Erdödyja iz 1567. Ban je pokopan u kapeli svetog Petra, na mjestu današnje sakristije, a u vrijeme gradnje crkve (1772-1775) spomenik je uzidan na sadašnje mjesto. Prema legendi župna crkva posvećena je svetom Nikoli biskupu jer se davnih dana jedan bogati građanin Jastrebarskog u nevolji na moru zavjetovao da će u slučaju spasa iz oluje podići u svojem rodnom gradu crkvu tom svecu. Sveti Nikola (oko 270-343), biskup Myre (danas Demre u Turskoj), čiji blagdan slavimo 6. prosinca, zaštitnik je brojnih staleža i zanimanja, pored ostalog djece, pomoraca, ribara, trgovaca, pekara, putnika i udavača te mnogih zemalja, krajeva i gradova, među njima i talijanskog grada Barija, u kojem od 1087. počivaju njegove relikvije. Župni dvor je građen 1795. na mjestu gdje je prije stajala Erdödyjeva ubožnica, a obnovljen je 1992. Jastrebarsko se ponosi i svojim statusom sjedišta preslavnog Jastrebarskog dekanata koji je među ostalima iznjedrio i najveće sinove Crkve u Hrvata, kardinala i blaženika Alojzija Stepinca iz Brezarića te kardinala Franju Kuharića iz Pribića, a od živih crkvenih velikodostojnika biskupe Jurja Jezerinca iz Jezerina, Josipa Mrzljaka iz Krašića i Nikolu Kekića iz Starog Grada kraj Sošica te monsinjore Josipa i Stjepana Balobana iz Brebrovca i Jurja Batelju iz Rastoka.
izvor: portal župe
