U Ludbregu se štuje Presveta Krv Isusova

Da je mađarskim vjernicima-hodočasnicima poznato svetište, odnosno hrvatski gradić Ludbreg, očituje se u tome, što je u kalendaru ovogodičnjih dana Ludbreške Svete Nedjelje osiguran termin misnoga slavlja za njih.

U Svetu Subotu, tj. 31-og kolovoza s početkom u 9.00 sv. misu na slovenskom i mađarskom jeziku predvodi msgr. Peter Štumpf, biskup murskosoboški.

Ludbreg leži u plodnoj dolini na obalama rijeke Bednje, podno sjevernih obronaka kalničkih brežuljaka. Smješten je na raskrižju putova koji vode prema Ptuju, Varaždinskim Toplicama, Osijeku.

O povijesti naselja se na službenim stranicama svetišta piše kako su u rimsko doba, ovdje živjela ilirsko-keltska plemena, a za vrijeme cara Augusta, 6. godine poslije Krista, buknuo je ustanak ilirskih plemena protiv Rimljana.

Kršćanstvo je u ove krajeve stiglo vrlo rano, već se 380. godine spominje biskup Amancije, koji je sudjelovao na pokrajinskom koncilu. U seobi naroda u 4. stoljeću, ovuda su prolazili Langobardi, Istočni Goti i Avari, u sedmom stoljeću ovamo dolaze i Hrvati. Do 10. stoljeća, ovaj je grad već bio poprilično naseljen. Slaveni su imali svoju kulturu, religiju i običaje. U 9. stoljeću ovuda su prošle i franačke vojske, a 890. dolaze Mađari, koji naseljavaju panonske nizine s druge strane Drave i Mure.

Učenici svete braće Ćirila i Metoda, popovi glagoljaši, su se svojim staroslavenskim jezikom približili i postali razumljivi narodu, pokrštavaju i okupljaju Hrvate te organiziraju crkvene zajednice. Prvi sigurni podaci o crkvenoj organizaciji u ovim krajevima datiraju s početka 13. stoljeća:

U prvom popisu župa zagrebačke biskupije iz 1334. godine, koji je sastavio Ivan arhiđakon Gorički, spominje i ECCLESIA SANCTE TRINITATIS DE LUDBREGH – Crkva Presvetog Trojstva u Ludbregu. Osim župne crkve, ovdje su svoj samostan i crkvu imali i članovi viteškog reda templara. Možda ih je ovamo doveo vojvoda Koloman, brat kralja Bele IV. On je, kao herceg hrvatskog kraljevstva, u svojoj vlasti držao veliki zemljišni posjed sa sjedištem u Ludbregu. Među gospodarima ovoga kraja bila je obitelj Chuz, kasnije velikaši Andrija de Rohonz, Benedikt Turoczi, Wolfgang Erdődy, Adam Batthyany i Ljudevit Batthyany

Legenda o čudu

Iako nema nikakvih pisanih dokumenata, predaja govori da se samo godinu dana nakon posvete župne crkve u kapelici dvorca Batthyany 1411. zbio nesvakidašnji događaj. Za vrijeme bogoslužja, svećeniku koji je sumnjajući u istinitost riječi Pretvorbe „Ovo je tijelo moje” i „Ovo je moja krv…” u kaležu je nakon lomljenja hostije na tri dijela potekla prava krv. Zaprepašten i silno preplašen, svećenik je brzo završio svetu misu.

Tekućinu iz kaleža pospremio je u staklenu posudicu, skrio, i o događaju šutio do kraja života. Tek na samrti javno je priznao što se dogodilo i ampulu s tekućinom predao na čuvanje svojoj subraći svećenicima u župnoj crkvi sv. Trojstva.

Glas o tome događaju brzo se pronio cijelim krajem. Narod je u sve većem broju počeo dolaziti u Ludbreg. Svi su željeli vidjeti taj opipljivi i svima vidljivi znak Božje prisutnosti u maloj staklenoj posudici. Predaja govori da su se od toga vremena u Ludbregu počela događati čudesna ozdravljenja na zagovor Presvetoj Krvi.

Godine 1513.je papa Leon X. bulom dozvolio štovanje i pobožnosti kaleža i tekućine koja se u njemu čuva.

Gotovo šest stoljeća hodočaste vjernici tekućini pred kojom su se na zagovor događala, a i danas se prema kazivanjima događaju brojna i neobjašnjiva izliječenja.

U Ludbregu je u tijeku proslava 500. godisnjice bule pape Leona X. U seriji svečanosti, kako napominjem na početku teksta, rezerviran je termin za svetu misu i na mađarskom jeziku koju će s početkom u 9 sati predvoditi msgr. Peter Štumpf, biskup murskosoboški, kako za mađarske tako i za slovenske hodočasnike.

Pročitajte u nastavku subotnji i nedjeljni program.

31. kolovoza 2013.

10.30 h – procesija iz crkve prema Zavjetnoj kapeli i svečana hodočasnička misa. Predvoditelj slavlja je msgr. Josip Mrzljak, varaždinski biskup, uz suslavlje brojnih svećenika.
13.00 – 15.00 h – Euharistijsko klanjanje na nakane: dobrobit hrvatskog naroda i očuvanje vjere u njemu; popravak nepravedne osude Hrvatima iz Bosne i Hercegovine
15.00 h – križni put i blagoslov hodočasnika s Presvetim uzduž čitave staze u sredini Svetišta
Sveta relikvija izložena je čitavi dan na oltaru u župnoj crkvi.
17.00 h – pjevana Zlatna krunica i duhovni nagovor koji predvode Misionari Krvi Isusove
19.00 h – svečane Pohvale Krvi Kristovoj, Litanije, kratki blagoslov i sveta misa
Propovijeda i duhovno vodi svečanosti o. Mihovil Filipović.

Vrhunac ovogodišnjih slavlja u čast Predragocjenoj Krvi Kristovoj bit će u nedjelju, 1. rujna.

6.00, 7.00 h – Svete mise u župnoj crkvi
10.30 h – kreće procesija hodočasnika, svećenika i biskupa od župne crkve prema crkvi na otvorenom. Procesiju i hodočasničku misu predvodi msgr. Nikola Eterović, nadbiskup, generalni tajnik Biskupske sinode u Rimu. Svečanost prenosi HRT.
13.00 – 15.00 h – Euharistijsko klanjanje u Zavjetnoj kapeli na nakane: za postojanost hrvatskih katoličkih obitelji, da mi odrasli što uspješnije prenosimo vjeru u srca djece i mladih
15.00 h – križni put i blagoslov hodočasnika uzduž srednje staze na Svetištu
17.00 h – pjevana Zlatna krunica u župnoj crkvi
19.00 h – pjevane Pohvale Krvi Kristovoj, Litanije, blagoslov, sv. misa zahvalnica

MOLITVE KRVI ISUSOVOJ

Oprostna molitva da postignete milost i milosrđe Božje u svim potrebama, poradi presvete Krvi Isusove.

Isus Krist, kralj slave, došao je u miru. Bog je čovjekom postao. Riječ je tijelom postala. Krist se rodio od Marije djevice. Krist je u miru prošao kroz njih ( svoje neprijatelje ). Krist je bio raspet. Krist je umro. Krist je bio pokopan. Krist je uskrsnuo. Krist je na nebo uzašao. Krist pobjeđuje. Krist vlada. Krist kraljuje. Kriste, očuvaj nas od svakog zla! Krist je s nama.

Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu…

1. Vječni Oče, ukaži nam milosrđe poradi Krvi Isusove! Znamenuj nas Krvlju svojega neokaljanog jaganjca Isusa Krista, kao što si nekoć znamenovao svoj narod izraelski, da ga oslobodiš od smrti! I ti, o Marijo majko milosrđa, moli i ublaži Boga za nas i isprosi nam milost, za koju te molimo!