Zvijezde

…toliko zvijezda ima na nebu koliko ljudi ima na zemlji…

Hrvati u Mađarskoj vjeruju kako toliko zvijezda ima na nebu koliko ljudi ima na zemlji, naime kada se netko rodi tada se na nebu pojavi njegova zvijezda, a kada umre, tada se ona ugasi, tj. padne s neba.

Svaki čovjek ima zvijezdu na nebu, kada ona padne čovjek umre, kazuju Santovčani.

„Ako pogodiš koja je tvoja zvezda, onda ćeš odma’ umrt. Ko je umro onom pane zvezda. Kome pane, onaj umre”, kazuje se u Kukinju.[1]

            Svatko ima zvijezdu, a kada ona padne tj. “okrunila mu se zvezda”, onda čovjek umre, vjeruje racki Hrvati u Baćinu. Kada se dijete porodi onda mu se na nebu pojavljuje zvijezda, a čovjek dotle živi dok mu zvijezda ne padne, drže Lukovišćani u Podravini. Za sretnog čovjeka obično se kazuje: “Pod sretnu se zvijezdu rodio”. Šokci (Hrvati) u Kašadu i Senmartinu razlikuju mnoštvo naziva zvijezda: Danica, Jutarnjača (Venus) – nalazi se prema zapadu –, Kumova slama (Via lactea), kazuje se kako je kum na nebu porasipao slamu; zvijezda pomjerava se od juga prema sjeveru, Kvočka s pilići  (Plejades) –  na pol je neba –, Rodina kola (Ursa maior) – prema sjevero-zapadu –, Medved (Ursa maior) –  “nalazi se između Rodinim kolima i Kovočke s pilićima, ona je u polovici” – , Kosarica (Orion) – prema istoku –, Šantava Katica (Sirius) –  prema istoku –, zvjezda Kurjačina   prema sjevero-istoku –, Vilovača – prema sjeveru se nalazi – , Medvedove pandže (Ursa maior) –  zvijezda se nalazi prema sjeveru i istoku, a kao da pruži ruku, odnosno nogu –, Volarica (Venus) –  na jugu –, Bikić (Taurus) – na sjeveru –, te Repatica.[2]

Šokci u Katolju također poznaju razne nazive sazvježđa: Danica, Zornjača, Večernjača, Kumova slama – kum je rasipao slamu i doznalo se da je krao –, Rodina kola, Mali medvjed (Ursa maior).[3] Nazivi zvijezda Bošnjaka (Hrvata) u Kukinju: Rodina kola, Vlašići (Plejades) – u “vrpi” su zvijezde –, Sablje  što tri zvijezde “stoju –, Jutarnja zvezda ili Danica, Večerna zvezda – ko oblačak –, “kum kro slamu od kuma, onda se rasipalo, to je Kumova slama“, te Repača.”[4] U Udvaru poznata su zvijezde Rodina kola i Vasdanica.[5] Repača, kada se pojavljuje ona znači rat, drže Kukinjčani.[6]

Naziv za zvijezde u Vancagi: Blizanci (Gemini), zvizda Danica, Velika kola (Ursa maior), Mala kola (Ursa minor).[7] U Gari: Severnjača, Danica, Kvočka s pilići, Kumova slama.[8] U Santovu poznata je zvizda Jutarnjača (Danica) i Večernjača (Venus).[9]

“Zvizde: stari kažu kad je zvizda Kornjača okrenita dole, ruda kad joj gledi dole – ima tri-četiti zvizde to su točkovi, dole ima tri zvizde to je ruda –, kažu, dole gledi ruda, biće lipo vrime.      A kad Jutarnja zvizda bude vrlo sjajna, onda su po tom znali da će bit lipo vrime. “Vesela je Jutarnja zvizda, kažu, biće lipo vrime.” “A zvizda Danica kad bude tako sjajna, onda će i nadalje ostat lipo vrime.”[10] U Podravini poznata je Kumova slama te Danica (Venus). U nekoj predaji o vilama govori se kako je “neka vila skinola zvezdu Danicu i tak je šila” (šivala).

            Nastavljamo s bogatom tradicijom rackih Hrvata u Baćinu, koji pored svojih hrvatskih naziva služe se i mađarskima.

O Göncölszekér-u (Ursa maior) u Baćinu kazuje se da je rudo samo pu treći puta uspjelo zalijepiti, zato je grbavo. Pored njega se nalazi sedma zvijezda, bez koje kola ne bi mogla ići. Sánta Kata (Sirius) odrezana joj je noga i nije mogla dalje ići. Kaszás csillag (Orion), netko je kosio u polju žito. A koscu je bila jako teška kosa pa ju je bacio na nebo. Čovjek je pao, a kosa je ostala na nebu. U zvijezdi Kaszás (Orion) u toj svijetloj zvijezdi su tri kosca, a pored njih su skupljači rukoveti. I ima jedna šepava zvijezda (Sánta Kata) koja im nosi ručak. Kumova slama: “kum od kuma slame ukro i nosijo”, pa se vidi taj put. Kada se vidi Kumova slama bit će kiše. U susjednom Dušnoku o postanku Kumove slame kazuju: “kum je od kuma slame kro, pa je porasipao.”[11]

Naziv za Kumovu slamu je opće poznat kod raznih naroda na Balkanu, u Sjevernoj Africi, na Arabijskom poluotoku, u Maloj Aziji, od Kavkaza prema Istoku pa čak i u sjevero-zapadnoj Indiji. Značilo bi to da proizvodnjim žitarica širila su se predstave o slami koja se vidi na nebu i dobila mjesto u sazvježđu. U Dalmaciji zove se i Petrova slama a u Bosni i Slamica. Fiastyúk (Plejades): Bog je kaznio neku babu da joj je odnio na nebo kokoš. Jutarna zvezda je naša, a Večernjača je Židova. U petak, utorak i subotu se je molilo u zoru, radi zdravlja, kada su još zvijezde na nebu. Na zvijezdu nije slobodno prstom pokazivati ne da mu strune prst.

Üstökös csillag (Repatica) bila je crvena a imala je široka krila od sto do dvjesta metara, nakon njene pojave izbio je rat 1914. godine. Bit će loše vrijeme ako su rijetke i nejasne zvijezde na nebu, ako se vidi i čuje zvono kalvinske crkve u Gerjenu.[12]

            Pošto ne raspoložemo s nazivima zvijezda iz Pomurja i susjedne Podravine, na istoku županije Šomođ, zato navodimo nazive iz Dubrave u Hrvatskoj. Astronom se zove zvezdoznanec. “Zvezdoznanec gleda iz zdenca zvezde. Samo iz zdenca se moreju videti.[13] I u podravskom Lukovišću se kazuje “da se u zdencu vide zvezde”.[14]Postoji hrvatski kajkavski naziv za zvijedu repaticu: repača. Zornica je zvijezda Danica.[15]

“Najjakša zvezda je zvezda Danica.“[16] sve ostalo pod A

„Gda koja zvezda zgasne, onda je čovek premiral.“[17]

„Znam da je i zvezda Volarica[18], ali koja je – to ne znam…“[19]

„Ako je vedro nebo, zutra bo zdeno.“[20] (A)

Ovo se zimi očekuje kao povoljan znak jer zamagljeno noćno nebo zimi „znamenuje beteg. (bolest)“.[21] (A). Ako je (noćno) nebo vedro, ljeti „bude sunca drugi den.“[22] (A)

„Dok zvezda zgasne, ftrne se život čoveku, a gda opane, onda nešče strada na putu ili pogine v boju.“[23] (A)

Nadalje, zna se za „Kumovu slamu“ – Mliječni put, te za Velika i Mala kola.[24] „Bogec je išel z voli, pak mu je vok zaklal vola, a Bog je voka kaznil pak je zato voka Bog upregel namesto vola i vezda vuk z volom vleče rudo i jedna je zvezda menša, a druga debleša.“ (L)

„Velijo za Mala i Velika kola još i Veliki i Mali medved.“[25] (A)

Nebeska tijela nalaze se na božićnjim pecivima, tako napr. na badnjači koja je u santovačkih Šokaca pozamašniji okrugli kolač, tijestom ukriž podijeljen na četiri strane. Bogato je okićena raznim likovima, napravljenim također od tijesta. Na sredini badnjače je ružica, u prvom dijelu plug i bič, u drugom klas pšenice, u trećem Mjesec i Sunce a u četvrtom dijelu je zvijezda Zorjanka.[26]

Đuro Franković

Na kamenu Gospa kleči…

24 Isto.

25 Isto.

26 Sakupio Živko Mandić

[1] Osobne pribilješke.

[2] Priopćio Pavo Vrbanac

[3] Priopćio Stanko Kolar

[4] Priopćio Jozo Svinjarević

[5] Priopćio Ane OTAC;;;

[6] Osobna sakupljanja

[7] Priopćio Josip Kričković, Vancaga

[8] Priopćio Josip Šibalin Santovo, rodom iz Gare

[9] Isto

[10] Sakupio Radovan Filaković

[11] Osobno sakupljanje

[12] Fehér Z.

[13] Priopćio dr. Zvonimir Bartolić

[14] Osobno sakupljanje

[15] Priopćio dr. Zvonimir Bartolić

[16] Prikupio Vid Balog u Gotavolu.

[17] Isto.

[18] Vinko Žganec: Hrvatske narodne popijevke iz Koprivnice i okoline, Zagreb, 1962, donosi pjesmu na 69. str. Iz Novog Virja:

Koja zvezda od koje najlepša,
Jel Danica, je li Volarica…

ali ni tu ne mogu doznati koja je Volarica zvijezda. Na idućoj stranici ove knjige spominje se uz Danicu i zvijezda Zahodnica.

[19] Isto.

[20] Isto.

[21] Isto.

[22] Isto.

[23] Isto.

[24] Isto.

[25] Isto.

[26] Sakupio Živko Mandić

Comments are closed.